Jednom dječaku (14) iz Indije doktori su uklonili ogromnu izraslinu iz mozga nakon što je zaražen jednom vrstom pantljičare.
Tinejdžer je prethodno zatražio medicinsku pomoć jer je mjesec dana povraćao i imao glavobolje.
Ljekari su mu na kraju dijagnostikovali težak oblik cistične ehinokokoze - zarazne bolesti koju izazivaju pljosnati crvi.
To se karakteriše razvojem jedne ili više cista abnormalnog karaktera koje sadrže tečnost.
Najčešće se formiraju u jetri i plućima, ali i u kostima, bubrezima, slezini, mišićima i ređe u centralnom nervnom sistemu.
"Jednom kad se proguta većina larvi ostaje zarobljena u jetri ili plućima", rekao je doktor Sumit Takar za "Newsweek".
Neke od larvi pantljičare uđu u cirkulaciju krvi i završe na neuobičajenim mjestima kao što je mozak. Tamo izazivaju stvaranje pojedinačnih ili višestrukih cista koje se polako povećavaju.
"Кad bolest zahvati mozak na ovaj način opisuje se kao cerebralna cistična ehinokokoza. Ovo stanje je veoma rijetko. Mozak je zahvaćen u manje od dva procenta slučajeva infekcije pantljičarima, a češće se viđa kod djece i mladih odraslih", rekao je Takar.
Simptomi se razvijaju tek kako se cista povećava i izaziva pritisak na okolni mozak.
Pantljičara može biti prisutna u tijelu pacijenta mnogo godina prije nego što ciste porastu do te mjere da izazovu primjetne simptome.
"Ako cista pukne spontano ili tokom operacije tečnost ciste može da pobjegne što rezultira alergijskom reakcijom kojoj bi pacijent mogao da podlegne", dodao je Takar, prenio je "Newsweek".
Cistična ehinokokoza se javlja širom svijeta i nalazi se na svim kontinentima osim na Antarktiku. Infekcije se najčešće javljaju u ruralnim sredinama gdje se kolju starije životinje.
"Psi ili stoka su uobičajene žrtve ove zaraze. Ljudi dobijaju infekciju slučajno progutajući jaja larve. Mogu da obole i ako dolaze u bliski kontakt sa zaraženim psima ili stokom ili konzumirajući vodu ili povrće kontaminirano izlučevinama zaraženih životinja", rekao je Takar.
Mladić iz Indije vjerovatno se zarazio pantljičarom putem kontakta sa zaraženom stokom ili psećim izmetom, a infekcija je rezultirala formiranjem jedne velike ciste ispunjene tečnošću u njegovom mozgu.
"Ciste poput ovih imaju tanak zid i sadrže mliječnu tečnost sa visokim sadržajem proteina i lipida. Unutrašnji sloj ciste stvara manje ciste. Najudaljeniji sloj zida nastaje kao rezultat reakcije moždanih ćelija koje okružuju cistu", rekao je Takar koji je sa kolegama izvršio kraniotomiju kako bi uspješno uklonoi cistu.
Кraniotomija je hirurško otvaranje lobanje koji uključuje rezanje male rupe kako bi se otkrio mozak ispod.
"Tokom operacije važno je pažljivo odlijepiti cistu sa mozga bez njenog pucanja. Prolivanje tečnosti iz ciste može dovesti do širenja ili ponovnog pojave bolesti, a ponekad i do reakcije opasne po život", rekao je Takar.
Simptomi pacijenta su potpuno nestali ubrzo nakon operacije.
Vratio se u školu i nastavio sa normalnim aktivnostima u roku od dvije nedjelje nakon što je otpušten iz bolnice. Studija slučaja je objavljena u Medicinskom žurnalu Nove Engleske.
Više od milion ljudi može biti pogođeno ehinokokozom u bilo kom trenutku širom svijeta, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije, a mnogi od ovih pojedinaca će doživjeti teške kliničke sindrome koji mogu biti opasni po život ako se ne liječe.