Osim što je muškarcu spasen život, dobra vijest je i da je snimak kod većine podstakao želju da nauče tehniku reanimacije jer ovakvi slučajevi mogu da se dese svakom i bilo kada.

Jedini način da pomognete osobi kojoj se desio iznenadni zastoj srca i spasite joj život, jeste da primijenite tehniku oživljavanja ili kardiopulmonalnu reanimaciju.

Incident o kom se priča i čiji snimak kruži netom dogodio u klinici u Kolhapuru u Maharaštri. Na videu se vidi kako je doktor spasio život čovjeku koji sjedi u svojoj kancelariji.

Odjednom je počeo da trlja ruke i koljena i da udara po stolu prije nego što se onesvijestio u stolici.

Dr Ardžun Adnaik, renomirani kardiolog, odmah je dotrčao do njega i počeo da ga "udara" u grudi najmanje 10-12 sekundi.

Pacijent se oporavio za nekoliko minuta i čak je počeo da priča.

This video shows an example of a real life hero living in our midst. Dr. Arjun Adnaik, one of the best cardiologists, from Kolhapur saving a patient's life. I applaud such honourable and virtuous heroes. pic.twitter.com/Gd9U2ubldJ

— Dhananjay Mahadik (@dbmahadik) September 5, 2022

Ljekari ističu da je u situacijama iznenadnog srčanog zastoja ili infarkta, ključno da se primijeni reanimacija kako bi se spriječila dalje oštećenje organa i opasna stanja poput kome, pa čak i smrti.

Reanimaciji se obično pristupa kada osoba prestane da diše, a počinje disanjem usta na usta i masažom grudnog koša kako bi se krv pumpala u mozak. Funkcioniše na principu 25 pritisaka na grudi, pa dva udisaja na usta.

Evo kako se pravilno vrši reanimacija: 

• Pacijent treba da leži na leđima.
• Stavite ruku na njihove grudi i podignite mu ruke iznad glave.
• Pritisnite rukama grudi pacijenta, pa otpustite pritisak.
• Ponavljajte postupak 30 puta ritmički.
• Zatim zatvorite nozdrve pacijenta rukom, otvorite mu usta i udahnite mu vazduh.
• Ako pacijent ponovo počne da diše, odmah prestanite.

Kada treba da se reanimira osoba?

Pristupite ovoj tehnici samo kada osoba prestane da diše i to u roku od 8 minuta.

U suprotnom, pacijent može da pretrpi trajno oštećenje mozga ili čak umre ako ne dobije kiseonik.

Evo koja su to stanja kod kojih se najčešće primjenjuje oživljavanje:

Srčani udar;

Utapanje;

Gušenje ili asfiksija;

Trovanje;

Predoziranje;

Udisanje dima;

Električni udar.