U ovim prazničnim danima, mnogi će sigurno pretjerati sa masnim jelom, a ako je sudeći po tvrdnjama naučnika, to nije loše samo za nas, već i za naše potomke.
Kako objašnjava dijetolog Veroslava Stanković, nezdravom ishranom ugrožavamo naše buduće potomke jer naše nezdrave navike genima mogu da se prenesu na naredne generacije.
- Na primjer, različiti načini pripreme, odnosno upotreba masnoća sa niskom tačkom paljenja, može da dovede do stvaranja materija koje su kancerogene i koje možda u nekim trenucima neće kod nas izazvati štetne posljedice, ali će uticati na cijeli organizam, možda i mutirati neke od gena i dovesti do posljedicu kasnijim generacijama – kaže Stanković.
Primjena različitih pesticida i nepravilno rukovanje sa istim takođe utiče na organizam i ima mutagene efekte.
Djeluje kod nas na mutaciju gena, što će kasnije ostavljati posljedice na dalje potomke. Znači, pravilna ishrana i te kako utiče ne samo na nas, nego i na naše potomke – objašnjava.
Od čega zavisi da li će te taj gen aktivirati?
Zavisi od načina ishrane i ponašanja naredne generacije i da li će to dovesti do “aktivacije gena”. Sve češće se sada priča u nutrigenetici, vrlo se često to primjenjuje za kardiovaskularne bolesti, dijabetes, pa i za neke karcinome – rekla je dijetolog.
“Genetiku ne smijemo zanemariti”
Kardiolog dr Miljko Ristić naglašava da ne treba zanemariti i loše navike, koje imaju daleko veći uticaj na organizam.
Mislim da loše navike više utiču, naravno, genetika tu ima značajno mjesto. Iz nekog mog iskustva, nisam imao neki upadljiv broj pacijenata koji su od roditelja naslijedili hipertenziju, infarkt, mislim da to više zavisi od načina života – rekao je dr Miljko Ristić i dodao:
Genetika je važna oblast koju ne smijemo zanemariti. Kada uzimamo anamnezu, uvijek gledamo ko je u porodici bolovao od koje bolesti. Mi možemo nekim proširenjem obima znanja da se malo “suprostavimo” genetici ako postoji rizik od nekog obolijevanja – rekao je.
