Nagle promjene temperature negativno utiču na zdravlje, posebno na hronične bolesnike, hipertoničare i srčane pacijente.
Nagle promjene temperature mogu izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe, posebno kod hroničnih bolesnika, hipertoničara i srčanih pacijenata. Stručnjaci upozoravaju da su nagle oscilacije od hladnog ka toplom vremenu posebno rizične, jer mogu dovesti do pada ili skoka pritiska, infarkta i šloga.
Еvo kakva je trenutno situacija sa pozivima Hitnoj pomoći i koji su savjeti ljekara.
Hitna pomoć: "Trenutno bez porasta broja poziva"
Iz beogradske Hitne pomoći za "Blic" su rekli da nisu bilježili porast broja poziva zbog hladnog vremena.
"Hladno vrijeme svakako utiče na pacijente sa anginom pektoris koja je najčešći oblik koronarnih bolesti srca, ali i hipertenzijom, odnosno visokim krvnim pritiskom. Ne bilježimo porast broja ljudi koji nas zovu zbog ovih problema. Ipak, tokom cijele zime imamo takve pacijente kojima su dijagnostikovane koronarne bolesti, jer se njima često pogoršava stanje", kažu iz Hitne pomoći u Beogradu.
Kako nagle temperaturne oscilacije utiču na srčane bolesnike:
- opterete organizam,
- dolazi do preznojavanja, gubitka tečnosti, i širenja krvnih sudova,
- pada pritisak,
- može doći do šloga i infarkta.
- Šta raditi:
- važno je slojevito se oblačiti,
- piti terapiju,
- konsultovati se sa ljekarom.
Skok temperature opasan
Podsjetimo, Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) najavljuje skok temperature od utorka kada će biti 14 stepeni Celzijusovih, što se može posebno loše odraziti na srčane bolesnike.
"Veća opasnost je kada temperatura iz hladne prelazi u toplu naglo. Kada iz hladnijeg temperatura naglo kreće da se podiže imamo veći broj poziva. Srčani bolesnici bi tada trebalo da sa svojim ljekarima prilagode terapiju koju piju. U suprotnom im tada pada pritisak i može doći do sporadičnog onesvješćivanja", kažu iz Hitne pomoći za "Blic".
Kako je za "Blic" ranije rekla doktorka Biserka Obradović, hronični bolesnici najviše su na udaru, a posebno kardiovaskularni bolesnici.
"Nagle vremenske promjene opterete organizam koji se onda bori protiv toga tako što se grije. Dolazi do preznojavanja, i do gubitka tečnosti, i širenja krvnih sudova. Tada pada pritisak, a oni koji imaju povišen moraju obavezno da uzimaju terapiju jer će doći pada krvnog pritiska", rekla je on.
Objasnila je i zašto su takve promjene opasne za srčane bolesnike.
"Takve promjene posebno su opasne za srčane bolesnike jer može doći do šloga i infarkta. Važno je da se ljudi adekvatno oblače, a obično ujutru izlaze sa zimskim jaknama i cijeli dan su u njima umjesto da ih skinu i slojevito se obuku. Kod srčanih bolesnika bitno je da se konsultuju sa svojim ljekarom o povećanju ili smanjenju doza terapija. Sami ne smiju to nikako da rade", objasnila je.
Ko je na udaru
Nagle promjene temperature izazivaju pravi šok za organizam, jer tada on mora brzo da se prilagođava novonastalim promjenama. Ovakve temperaturne toplo-hladno promjene naročito pogađaju hronične bolesnike, i one koji imaju problem sa krvnim pritiskom, ali nisu pošteđeni ni zdravi ljudi.
Uprkos redovnom sprovođenju propisane terapije, simptomi bolesti se pojačavaju, a meteoropatske tegobe su izraženije.
Za razliku od hroničnih bolesnika, usljed promjena vremena relativno zdrave osobe često ne znaju da kažu zašto imaju tegobe. Ukoliko organizam zdravog čovjeka reaguje burno na promjenu vremena, preporučuje se detaljan ljekarski pregled kako bi se ustanovilo da li se radi o početku nekog oboljenja.
Među hroničnim bolesnicima su najčešće na udaru:
- reumatičari,
- astmatičari,
- srčani bolesnici,
- hipertoničari,
- meteoropate.
