Korisno znati

Dva načina ishrane koji se smatraju najzdravijim

  • 21.02.2025. 11:27

Valter Long, direktor Instituta za dugovječnost na gerontološkoj školi Leonard Dejvis na Univerzitetu Južna Karolina navodi da ishrana i njen kvalitet igraju ključnu ulogu u dugovječnosti i dobrog zdravlja.

On napominje da "neke promjene u ishrani imaju veći uticaj nego što se očekivalo".

Longo je studirao dugovječnost u Italiji skoro 20 godina, počevši od 1989. 

Еksperimentišući na životinjama kao što su miševi, on i njegove kolege su otkrili da određene dijete mogu da poprave ćelije, smanje upalu i poboljšaju rezultate liječenja raznih oboljenja.

Praćenje dvije specifične dijete može značajno poboljšati vaše zdravlje i dovesti do dužeg života.

1. Dijeta koja oponaša post

Ovu dijetu je razvio sam Longo, a ona je poznata kao FMD, dijeta je petodnevni plan ishrane koji sadrži mnogo nezasićenih masti i malo proteina i ugljenih hidrata.

Kada se pridržavate ove dijete, Longo preporučuje post od 12 sati dnevno, što uključuje jelo, na primjer, od 8 do 20 časova. Tako vrijeme do sljedećeg jutra postaje period posta. Za pacijente sa rakom, on preporučuje povećanje ovog vremena posta na 14 sati dnevno sa petodnevnim intervalom.

On napominje da praćenje FMD dijete samo dva do četiri puta godišnje može pružiti značajne prednosti onima koji jedu standardnu američku dijetu.

2. Dijeta za dugovječnost

Dijeta dugovječnosti zasniva se na različitim principima, prvenstveno pozajmljenim iz okinavske i mediteranske dijete. Ovaj koncept podrazumijeva da svakodnevna ishrana treba da se sastoji uglavnom od veganskih proizvoda, sa malo voća, ali sa naglaskom na raznovrsnom povrću. Orašasti plodovi, integralne žitarice kao što su smeđa riža i kinoa i mahunarke su važan dio ishrane. Longo preporučuje uključivanje ribe u ishranu 3-4 puta sedmično.

On naglašava da, iako su proteini važni za zdravlje, ne bi trebalo da prelaze preporučeni dnevni unos, a potrošnja sira treba da bude minimalna. Kada su u pitanju životinjski proizvodi, Longo savjetuje izbjegavanje crvenog i bijelog mesa, uključujući piletinu i ćuretinu, i ograničavanje ukupnog unosa životinjskih proizvoda, prenosi Stil.

Pratite nas i putem Vibera

Tagovi: