Najveća greška koju prave osobe koje poste jeste što ne uspjevaju da izblansiraju ishranu tako da obezbjedi organizmu sve neophodne nutrijente. Iako biljne namirnice nude veliki broj zdravih sastojaka - među kojima su najvažniji proteini, jelovnik većine je monoton i osiromašen.
Proteini igraju važnu ulogu u imunološkim procesima, posebno kad je riječ o zaštiti od virusnih infekcija. Inače, odrasloj osobi je potrebno najmanje jedan gram proteina po kilogramu težine dnevno. Ipak, važno je i napomenuti da je svaki organizam različit, pa tako imunitet zavisi od mnogih faktora, a ne samo od unosa proteina.
Među glavnim izvorima biljnih proteina su: pasulj, pečurke, sočivo, kinoa, leblebije (falafel, humus), orasi, proizvodi od soje (tofu, tempeh, sojino mleko), edamame. Da biste tijelu obezbjedili što više ovog važnog nutrijenta, preporučuje se kombinovanje različitih izvora biljnih proteina u jednom jelu.
Na primjer, pirinač kombinovati sa mahunarkama i susamom, pšenicu sa mahunarkama, kikirikijem, susamom i sojom, mahunarke sa kukuruzom ili pšenicom, soju sa pirinčem, pšenicom, susam sa mahunarkama, kikirikijem i sojom....
Još jedna greška koju najveći broj ljudi čini jeste da pretjeruje sa unosom ugljenih hidrata - mahom iz brašna i slatkiša. Zbog toga ne samo da ne gube, već čak i dobijaju na težini.
Šta kad se post završi?
Takođe, ono što je veoma važno jeste kako "izlazite" iz posta. Trebalo bi prelazak na hranu koja uključuje onu životinjskog porekla bude postepen. Počnite od lako svarljive, nemasne hrane bogate proteinima kao što su piletina, ćuretina, riba.
Hranu je potrebno lagano termički obraditi, dakle ne pržiti već bariti, peći u rerni, dinstati...
