Humani metapneumovirus, nova prijetnja javnom zdravlju, trenutno kruži Azijom, izazivajući zabrinutost širom sveta. U Kini su ambulante prepune pacijenata, dok je Indija nedavno prijavila prve slučajeve infekcije. Da li je Еvropa sljedeća na udaru?
Gdje je ovaj virus bio do sada, koliko je opasan, i treba li da ga se plašimo? Koje vakcine imamo na raspolaganju u borbi protiv zimskih virusnih epidemija i da li je za vakcinaciju već kasno?
Na ova i mnoga druga pitanja odgovore je pružila epidemiolog, dr Slavica Maris, gostujući u emisiji "Uranak" na televiziji K1.
"Humani metapneumovirus otkriven je 2001. godine, ali se smatra da je postojao među nama i prije nego što je zvanično identifikovan. Prošlo je više od 20 godina od njegovog otkrića, a do sada nam nije prouzrokovao ozbiljnije probleme, poput pandemije korona virusa. Ovaj virus nema epidemijski potencijal kakav je imao kovid", izjavila je dr Maris i nastavila:
"Ovaj virus postoji, i mi ga izolujemo kod nas iz godine u godinu. Postoji veliki broj infekcija koje nisu dijagnostikovane. Tokom prethodne godine, na teritoriji Beograda, izolovali smo 48 slučajeva akutne respiratorne infekcije izazvane ovim virusom, od kojih je 58 odsto bilo kod djece. Među tim slučajevima zabilježene su i udružene infekcije - kod pet pacijenata sa rinovirusom, jednim slučajem sa respiratornim sincicijalnim virusom, jednim sa gripom, i jednim sa kovidom. U petak smo, takođe, registrovali slučaj kod mlađe odrasle osobe kod koje je, pored humanog metapneumovirusa, izolovan i virus gripa AH1".
Doktorka naglašava da se virus izoluje PCR metodom.
"Virus se izoluje PCR metodom i najčešće izaziva blaže simptome i blažu kliničku sliku, zbog čega se rijetko testira. Ako imate simptome prehlade - povišenu temperaturu, grlobolju, curenje ili zapušenost nosa, glavobolju i bolove u mišićima - koji su blaži od simptoma koje izaziva grip, većina ljudi neće otići kod ljekara na testiranje. To je zato što ne postoji specifična terapija usmerena na ovaj virus. Terapija je simptomatska i podrazumijeva spuštanje temperature, ublažavanje simptoma, unos tečnosti, toplih napitaka, mirovanje i dovoljno sna" - kaže doktorka i nastavlja:
"Većina zaraženih ovim virusom ima blažu kliničku sliku, ali postoji manji procenat kod kojih virus može izazvati ozbiljnije komplikacije, poput upale pluća, bronhitisa ili zapaljenja najsitnijih grančica u plućima (bronhiolitisa). Ove komplikacije se češće sreću kod djece mlađe od godinu dana. Generalno, infekcije ovim virusom vezuju se za djecu mlađu od pet godina, kod kojih komplikacije nastupaju u 5 do 16 odsto slučajeva. Kod osoba starijih od 65 godina, kao i kod onih sa oslabljenim imunitetom ili hroničnim oboljenjima, posebno hroničnom opstruktivnom bolešću pluća ili astmom, virus može pogoršati postojeće stanje", dodala je.
Sezona respiratornih i crijevnih virusa je u punom jeku, a stručnjaci upozoravaju na povećan broj slučajeva gripa i drugih infekcija.
"Virusi koji su trenutno aktuelni očekivani su za ovo doba godine. Svake godine u ovo vrijeme imamo grip, a čini mi se da je sada u porastu. Pik očekujemo krajem mjeseca i tokom februara, kada se djeca vrate s raspusta. Grip je izolovan u sva tri podtipa, ali dominira podtip AH1, koji je registrovan i u epidemijskoj formi. Tokom druge nedjelje zabilježili smo jednu epidemiju izazvanu ovim virusom, dok smo u posljednjoj nedjelji prošle godine imali dvije epidemije uzrokovane gripom. Pravu sliku očekujemo u narednom periodu", kaže doktorka i dodaje:
"Osim gripa, i dalje izolujemo respiratorne viruse poput rinovirusa, koji izaziva prehlade, kao i adenoviruse. Prisutan je i veliki broj crijevnih virusa, uključujući noroviruse i rotaviruse. Ono što je uočeno i prošle godine, a nastavilo se i početkom ove, jeste značajan broj prijavljenih oboljelih od varičela (ovčijih boginja), i to u epidemijskoj formi. Od početka godine zabilježene su četiri epidemije, dok smo u protekloj godini imali čak 69 epidemija u predškolskim ustanovama koje su izazvale varičele. Broj registrovanih epidemija u 2024. je tri puta veći u odnosu na prethodne godine", rekla je dr Maris i dodala da je sve veća i epidemija malih boginja.
"Zabilježili smo značajan broj slučajeva malih boginja. Prošle godine, u februaru, prijavili smo epidemiju malih boginja na teritoriji Beograda, koja je nakon toga odjavljena. Međutim, 19. decembra ponovo smo prijavili epidemiju, jer su se slučajevi obolijevanja opet pojavili. I dalje svakodnevno registrujemo novooboljele. Obuhvat imunizacije i dalje je nezadovoljavajući. Izvještaji za Beograd za 2024. godinu još nisu završeni, ali obuhvat neće biti veći od prošlogodišnjeg, koji je iznosio oko 88 odsto za prvu vakcinaciju u drugoj godini života. To je nedovoljno u poređenju sa 95 odsto, koliko je neophodno za postizanje kolektivnog imuniteta koji nas štiti", zaključila je dr Maris.
