Koja temperatura je previsoka za ljude? To pitanje dobilo je svoj odgovor u nedavnom izvještaju profesora Luisa Halseja i njegovog tima sa Univerziteta u Roehamptonu u Velikoj Britaniji.
Svojim istraživanjem tim je došao do kritične gornje granice, prenosi "IFL Science".
Tačka u kojoj stvari postaju opasne kada govorimo o ljudskoj toleranciji vrućine nalazi se na 40 do 50 stepeni Celzijusa, prenosi "N1info.hr".
Glavni razlog za tu granicu je stopa metabolizma u mirovanju koja, kako su otkrili Halsej i njegove kolege, može biti viša kada su ljudi izloženi vrlo vrućim uslovima.
"Mnogo posla je već obavljeno po pitanju spektra temperatura na kojima različite životinjske vrste žive po pitanju minimalne stope metabolizma u mirovanju i samim time niske potrošnje energije", primijetio je Halsej.
“Zanimljivo je da postoji mnogo manje informacija na tu temu što se tiče ljudi", dodao je.
Shvatanje koje temperature su previsoke za ljude ključno je za osiguravanje sigurnih radnih uslova, a to će vjerovatno postati teže u budućnosti, pošto je ove nedjelje objavljeno da je Zemlja upravo dostigla najviše prosječne globalne temperature otkad postoje mjerenja. Taj rekord srušen je dva puta u tri dana, što je poprilično alarmantno.
Globalna temperatura dostigla je prosječnih 17.18 stepeni Celzijusa, što ne zvuči tako strašno, ali prethodni rekord iznosio je 17.01 stepeni, a to je trend koji niko ne želi da vidi.
Stvarnost iza tih statistika je sljedeća: temperature su značajno skočile u regijama na jugu SAD i u Kini, a na sjeveru Afrike dostigle su 50 stepeni Celzijusa, a upravo to je trenutak, kažu Halsej i njegove kolege, gdje nastaju problemi.
Moguće je da će se situacija još pogoršati.
“Izgledno je da će jul biti najtopliji u istoriji, a to ‘u istoriji’ znači od perioda od prije nekih 120.000 godina”, kaže dr Karsten Hostin, istraživač atmosferske radijacije na Univerzitetu Lajpzig.
Traju dodatna istraživanja kako bi se bolje shvatilo zašto više temperature mogu da rezultiraju porastom potrošnje metaboličke energije, a Halsej i njegov tim takođe će istražiti kako uslovi iznad gornje kritične granice mogu uticati na zdravlje srca u različitim starosnim grupama i fizičkoj formi.
“Otkrili smo značajne promjene u reakciji funkcije srca na toplotu u različitim kategorijama ljudi, a posljednja u nizu je razlika u polu”, kaže on.
“U prosjeku, muškarci i žene pokazuju neke ključne razlike u reakciji kardiovaskularnog sistema na toplotu. Ovo istraživanje daje nam ključno znanje o tome kako reagujemo na okolinu koja nije optimalna i koliko se pojam ‘optimalnog’ razlikuje između ljudi s različitim karakteristikama”, dodaje.
