U toplim danima, naš toplotni balans je neuravnotežen jer ljudsko tijelo proizvodi i prima više toplote. Dakle, da se ne bi pregrijao, naš mozak u drugi plan stavlja procese varenja. Kao rezultat toga, naš apetit je smanjen, a potreba za kalorijama takođe se smanjuje. Na sreću, mi u ovom trenutku imamo manje želje za masnim i prženim jelima, a spremniji smo da posegnemo za laganim i osvježavajućim jelima.
Ono što jedemo po toplom vremenu utiče na naše blagostanje. Konzumiranje određenih proizvoda u takvim danima može da poveća, na primjer, osjećaj umora, pospanosti i apatije. Zato bi najbolje bilo odustati od brze hrane. Za varenje, primjera radi, pljeskavica, tijelu je potrebno mnogo energije, što izaziva povećanje temperature i krvnog pritiska. Pojačivači ukusa prisutni u takvoj hrani uzrokuju da nemamo energije i da se osjećamo pospano kasnije tokom dana.
Još jedan obrok koji je bolje preskočiti tokom vrućina je meso sa roštilja. Ovo može da izgleda iznenađujuće, ali životinjski proteini su teško svarljivi, a prženje ili roštiljanje dovodi do tzv. postprandijalne termogeneze, odnosno povećanja tjelesne temperature. Druga vrsta hrane koju volimo da jedemo ljeti je sladoled. Vole ih i odrasli i djeca, ali smrznuti desert, iako mislimo da nas rashlađuje, zapravo ima suprotan efekat. Ohlađeno tijelo želi da se zagrije, pa brže pumpa krv do tkiva da bi izjednačilo temperaturnu razliku. Potrošnja energije takođe povećava tjelesnu temperaturu. Еfekat? Opet nam je vruće.
Pošto je riječ o sladoledu, vrijedi pomenuti i druge slatkiše. U vrelim danima, možda ćemo ih poželjeti više od klasične večere. Međutim, jesti čokoladu ili kolače nije dobra ideja. Jedenje šećera dovodi do smanjenja koncentracije, pospanosti i nervoze. Ova osjećanja će se pojačati u vrelim danima, jer sama visoka temperatura slabi organizam.
Slane grickalice se takođe ne preporučuju tokom toplog vremena. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, bezbjedan nivo konzumacije soli je maksimalno 5 grama dnevno. Ako dodamo dodatne doze soli, čak i gram, povećavamo rizik od dehidracije. Pored toga, slani štapići, orašasti plodovi i čips su teško svarljivi, tako da nam je potrebno više energije da ih svarimo. Ovo uzrokuje povećanje tjelesne temperature.
Šta jesti na vrućini?
U toplim danima najbolje je birati voće i povrće, lako svarljiva jela, a najbolja su ona koja ne zahtijevaju termičku obradu. Zdrave salate sa krastavcem, paradajzom i zelenom salatom, pečena riba, jela na pari i supe idealni su za ovo doba godine. Kada je vruće, ne zaboravljajte da pijete vodu.
Takođe je dobra ideja da pijete vodu sa ukusom, ali ne onu koju možete da kupite u prodavnici (obično ima šećer i hemijske dodatke), već onu koju ste sami pripremili. Samo dodajte nekoliko listova nane, limuna, pomorandže, limete ili kriške krastavca u čašu ili bokal vode. Takođe jedite voće ili povrće koje sadrži puno vode. To uključuje, između ostalog: lubenice, jagode, dinje, maline, krastavce i paradajz.
