Kriza mentalnog zdravlja prisutna je na radnim mjestima širom svijeta, a najviše je pogođen sektor finansijskih usluga, piše "Fajnenšel tajms", pozivajući se na nedavna istraživanja.
Izgaranje, depresija i anksioznost su glavna pitanja koja značajno podrivaju produktivnost, upozoravaju ekonomisti, poslovni lideri i radnici u zdravstvu.
Istraživanje globalne konsultantske firme "Deloit" pokazalo je da se 17 odsto radnika u sektoru finansija i osiguranja u Velikoj Britaniji suočava sa iscrpljenošću, padom učinka i mentalnim problemima, u poređenju sa prosjekom od oko 12 odsto u svim drugim sektorima.
U izvještaju se navodi da godišnji trošak lošeg mentalnog zdravlja po zaposlenom u finansijskim uslugama iznosi 5.379 funti, što je više nego dvostruko više u bilo kojoj od 14 drugih industrija koje su bile tema istraživanja.
Zapanjujuća statistika Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/ i Međunarodne organizacije rada /ILO/ pokazuje da se oko 12 milijardi radnih dana godišnje, računajući sva radna mjesta, izgubi zbog depresije i anksioznosti, što košta globalnu ekonomiju oko jedan bilion dolara godišnje.
"Obim problema je veoma zabrinjavajući, posebno među mladim ljudima", rekla je za "Fajnenšel tajms" Kejt Piket, profesor epidemiologije na Univerzitetu u Jorku.
Istraživači iz "Delota" rekli su da je dobrobit mladih posebno alarmantna, s tim da je jedno od petoro djece u Velikoj Britaniji imalo vjerovatan poremećaj mentalnog zdravlja u prošloj godini, u poređenju sa jednim od devet tokom 2017. godine.
Među faktorima koji doprinose globalnoj "pandemiji mentalnog zdravlja" su kriza troškova života i sveprisutna upotreba društvenih mreža.
Prema podacima SZO, pad mentalnog zdravlja pogoršala je pandemija virusa korona, tokom koje su globalni slučajevi depresije porasli za 25 odsto 2020. i 2021. godine.
Iz SZO navode da se "nivoi mentalnog zdravlja još nisu vratili na nivoe od prije pandemije", a pojedinci nastavljaju da doživljavaju osjećaj kao "snažni mamurluk od pandemije".
.webp)
