U dva dana, dva godišnja doba. Ljetnje temperature zamijenila je kiša, a u nekim krajevima Srbije i snijeg. Kako ove promjene utiču na naše zdravlje?
"Od kada je došlo do nagle promjene vremena povećan je broj bolesnika svih uzrasta. Kada su kardiovaskularne bolesti u pitanju najviše je hroničnih bolesnika, prije svega onih koji pate od hipertenzije i akutnog koronarnog sindroma", kaže prof. Predrag Mitrović, javlja RTS.
Nije samo riječ o kardiovaskularnim bolestima, zabilježen je i povećan broj moždanih udara i respiratornih problema.
"Čitav naš organizam pati kada je brza promjena vremena u pitanju. Naše tijelo se ponaša po svim zakonima fizike i pokušava da kompenzuje. Kako je povećan spoljni pritisak, naš organizam pokušava tome da se suprotstavi. Dinamika krvnih sudova je da se šire i skupljaju u zavisnosti od spoljnog pritiska, zbog čega dolazi do povećanja ili spuštanja krvnog pritiska. To se isto dešava i u samom srčanom mišiću", navodi Mitrović.
Da je riječ o svim uzrastima govori činjenica da najmlađi pacijent hospitalizovan ima 21. godinu, a došao je sa izuzetno visokim pritiskom od 210 sa 120. Sa druge strane, najstariji pacijent koji se javio zbog tegoba prethodnih dana ima više od 90 godina.
Proteklih godina sve je veća grupa pacijenata meteoropata.
"I ranije su postojali ljudi koji burno reaguju na promjene vremena, ali je sada ta populacija mnogo veća i uglavnom su to ljudi uzrasta od 42 do 55 godina. To je populacija koja je dinamično uključena u život – više se nerviraju, više se kreću, izlaze iz jedne u drugu sredinu – što sve povećava rizik", ističe Mitrović.
Savjetuje ljude da dok traju promjene vremena ostanu što više mogu u zatvorenom, jer je promjena pritiska unutra mnogo sporija nego napolju. Apeluje i da se svako ko oseti bilo kakve tegobe obavezno javi ljekaru.
