Naime, kako se sve više govori, omikron soj, koji je dosta viralentniji od prijašnjih mutacija virusa korona, izaziva blažu kliničku sliku, zbog čega manje oboljelih zahtijeva bolničko liječenje, a smanjuje se i broj smrtnih slučajeva. Tako je prije nekoliko dana o omikronu kao krajnjoj fazi pandemije govorio i srpski virusolog Milanko Šekler, koji je naveo da su novi sojevi međusobno sve sličniji i sve se bolje preklapa zaštita, te da je hospitalizacija oboljelih sa delta sojem bila pet odsto, a s omikronom je oko jedan odsto.

S druge strane, mišljenja bh. stručnjaka je da, iako ovaj soj rjeđe izaziva teže kliničke slike, treba biti oprezan, jer i dalje imamo skok broja hospitalizovanih, kao i mali procenat imunizovanih građana. Kako je u razgovoru za "Nezavisne novine" rekao Nenad Stevandić, zamjenik generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS (UKC RS), mi još ne možemo posmatrati omikron kao kraj pandemije, jer je kod nas procenat vakcinisanih protiv virusa korona ispod 40 odsto.

"Omikron izaziva blage kliničke slike kod osoba koje su već proboljele kovid ili su vakcinisane, ali ne mora da znači da će tako biti i s onima koji su prvi put oboljeli", kazao je Stevandić.

Dodao je da se u Srpskoj od 12. do 18. januara ove godine uvećao broj hospitalizovanih za oko 150.

"Tako smo 12. imali 475 osoba u bolnicama u RS, a sada ih imamo 614, u UKC RS smo tada imali 193, a sada ih je 234", rekao je Stevandić, dodajući da se broj hospitalizovanih povećao i u drugim bolnicama širom RS. Istakao je da je s druge strane prednost trenutne situacije što se mnogi građani sami testiraju antigenskim kućnim testovima.

"Oni se ne prijavljuju, sami se trude da ne zaraze svoje ukućane i da budu u izolaciji, zbog čega smatramo da je broj zaraženih mnogo veći nego što se objavljuje", kazao je Stevandić, dodajući da bi ovo moglo pomoći da što prije dođemo do imuniteta krda i ubrzati kraj pandemije.

"Prema naučnim saznanjima, sve govori da virus ide prema slabljenju, ali nas je kovid-19 iznenadio mnogo puta za ove dvije godine, pa je potrebno ostati oprezan da se ne bi pojavio neki novi soj koji je patogeniji", zaključio je Stevandić.

Ednan Drljević, infektolog iz Opšte bolnice "Abdulah Nakaš" Sarajevo, naveo je da nijednom virusu nije cilj da ubije čovjeka, jer tako ubija i sebe.

"Cilj mu je da se što brže širi a da ljudi ne umiru i svaki virus ide ka tome da postane benigna bolest. Mi se nadamo i sve ide u tom smjeru da se svaka nova varijenta virusa korona, pa tako i omikron, sve brže širi. Omikron se širi nevjerovatnom geometrijskom progresijom i trenutno od ukupnog broja testiranih imamo 70 do 80 odsto pozitivnih", rekao je Drljević za "Nezavisne novine".

S druge strane, kako Drljević ističe, ne treba se previše nadati, jer previše brzo širenje virusa dovodi do velikog broja mutacija.

"Neke od tih mutacija mogu se razviti i u težu bolest ili mutacije koje neće imati osjetljivost na vakcine", kazao je Drljević, navodeći da će, ako se ne desi neka od tih mutacija, i ovaj virus završiti kao i svi drugi, kao bezopasna bolest, te neće biti potrebe da se sprovode stroge mjere.