Kovid vjerovatno više neće mutirati u puno smrtonosnije varijante jer naprosto više 'nema gdje da ode', kaže ugledna naučnica koja je učestvovala u kreiranju oksfordske vakcine koju proizvodi AstraZeneca, piše "Telegraph".
Sara Gilbert rekla je da virus s vremenom postaje sve manje virulentan kako se širi populacijom koja je sve više imuna, prenosi "Jutarnji list".
Iako očekuje još neki genetski pomak, rekla je da će Sars-CoV-2 na kraju postati poput ostalih sezonskih korona virusa koji uzrokuju prehladu i respiratorne infekcije.
Govoreći u srijedu na webinaru Kraljevskog medicinskog društva o varijantama virusa, Gilbertova je rekla:
"Virus ne može potpuno mutirati jer njegov šiljasti protein mora stupiti u interakciju s ACE2 receptorom na površini ljudske stanice kako bi ušao u tu stanicu. Kad bi promijenio svoj protein šiljka toliko da ne može stupiti u interakciju s tim receptorom, onda ne bi mogao ući u stanicu. Dakle, nema mnogo mjesta na koja bi virus mogao otići da izbjegne imunitet, a da i dalje bude zaista zarazan virus", rekla je ona i dodala:
"Obično vidimo da virusi postaju manje virulentni kad lakše cirkulišu i nema razloga da mislimo da ćemo imati virulentniju verziju Sars-CoV-2".
"Vidimo spor genetski pomak virusa, a u populaciji će se postupno razvijati imunitet, kao i na sve ostale sezonske korona viruse. Ima ih četiri i kruže već decenijama, a mi ih nismo ni svjesni. Dakle, već živimo s četiri različita ljudska korona virusa o kojima zapravo i ne razmišljamo previše i na kraju će Sars-CoV-2 postati jedan od njih. Pitanje je koliko će vremena trebati da se to ostvari i koje ćemo mjere u međuvremenu morati preduzeti kako bismo to uspjeli napraviti. Do sada je sve dosadašnje varijante virusa, koje su izgledale kao da su virulentnije i da izbjegavaju imunitet, nadvladala delta varijanta koja je zaraznija", kaže ova naučnica, prenosi "Telegraph".
Brojne varijante virusa
Stručnjaci su i dalje zabrinuti zbog beta i lambda varijanti, ali niti jedna od njih nije se uspjela dovoljno snažno proširiti u Britaniji.
Profesorica Šeron Pikok, direktorica britanskog "genomičkog konzorcijuma" koji za Vladu prati varijante virusa, takođe je rekla:
"To znači 'posmatrati i čekati', ali delta je na vrhu popisa i druge varijante u ovom trenutku nisu posebno zabrinjavajuće. Od pojave delte, bilo je prilično tiho i bilo bi lijepo pomisliti da neće biti novih zabrinjavajućih varijanti. Ali, ako moram dati prognozu, mislim da će se s vremenom pojaviti nove varijante i mislim da nas čeka još dugo putovanje s ovim virusom".
Profesorica Pikok je rekla da je važno pratiti ljude koji su se razboljeli nakon putovanja kako bi se provjerilo ne unose li se time nove varijante u zemlju. Međutim, dodaje da je vakcinacija što većeg broja ljudi širom svijeta najbolji način da se spriječi pojava zabrinjavajućih novih mutacija.
"Ako ne vakcinišemo ljude i dođe do nekontrolisanog prenosa i infekcije, onda je takva situacija za virus pravi poligon za treniranje. To je nešto o čemu bismo trebali brinuti", dodala je.
"Ako nemamo mnogo infekcija, onda virus nema velike šanse za mutaciju. Dakle, vakcinacija nije samo moralno ispravna odluka, već i strateški ispravna stvar ako se želimo zaštititi. Sekvencionisanje putnika koji dolaze u zemlju je ključno jer će se kod njih pojavljivati nove varijante", govori.
Porijeklo virusa
Profesorica Pikok kaže da za sada nema dokaza da je virus "konstruisan" ili da je pobjegao iz laboratorije.
"Postoje razlozi da mislimo da je virus došao od životinjskog domaćina. Nisam vidjela nikakve definitivne dokaze da je riječ o konstruisanom virusu ili da je pobjegao. Ali jedna stvar koju me ovaj virus naučio je da budem skromna kad griješim, a pogriješila sam više puta i morala sam se priviknuti na promjenu mišljenja. Dakle, ako se pojave dodatni dokazi koji pokazuju da je virus konstruisan, bila bih spremna to uzeti u obzir. Ali u ovom trenutku, moje je mišljenje da je virus je na čovjeka prešao sa životinje", zaključila je ona.