Naučnici su dokazali da su muškarci podložniji zaraznim bolestima te da ih zaista teže podnose, a objašnjenje se nalazi u hormonima.
Naime, u poređenju sa ženama, muškarci su podložniji gripu, kao i drugim zaraznim i nezaraznim bolestima, a najgore prolaze čvrste, dominantne i nezavisne “muškarčine” pune testosterona.
Muškarci ne glume
Muškarci koji imaju gripu ne glume kad kukaju jer im ta bolest stvarno uzrokuje veće tegobe nego ženama. Istraživanje provedeno na Univerzitetu Džons Hopkins otkrilo je da je za veću osjetljivost muškaraca na gripu odgovoran manjak hormona estrogena, koji reguliše otpornost na zaraze.
Еstrogen postoji kod oba pola, ali je kod žena prisutan u mnogo većoj mjeri.
Istraživači su izložili zdrave muške nazalne stanice estrogenima i potom ih zarazili virusom gripa. Stanice koje su tretirane estrogenom u periodu između 24 i 72 sata prije zaraze pokazale su se otpornijim na virus od uobičajenih muških nazalnih stanica.
U stanicama obogaćenima estrogenom koncentracija virusa gripa bila je mnogo manja, što je navelo stručnjake na zaključak da taj hormon ograničava repliciranje virusa i tako ublažava tegobe gripoznim ženama. Ranija su istraživanja pokazala da estrogen ima ubitačan učinak i na viruse AIDS-a, ebole i hepatitisa, naglasila je glavna autor istraživanja, Sabra Klajn.
“Ta otkrića bi mogla pomoći farmaceutima da proizvedu sredstvo protiv gripa na bazi estrogena”, rekla je Klajn.
Posebno istraživanje je pokazalo da manjak estrogena nije jedini razlog zbog kojeg muškarci teže podnose grip. Muški hormon testosteron ima jaka protivupalna svojstva, jača mišiće i podiže agresiju dok, sa druge strane, "razvodnjava“ imunitet i čini muškarce podložnijim širokom spektru virusnih, bakterijskih, gljivičnih i parazitskih zaraza. Hormonski faktor je vjerovatno kriv i za višu stopu obolijevanja i umiranja od KOVID-a kod muškaraca, što je uočeno još na početku pandemije.
Jak imunitet naškodio bi muškarcima?
Naučnici vjeruju da ta svojstva testosterona imaju evolucijsku funkciju. Budući da su muškarci više izloženi riziku povrede u lovu, borbi i fizičkom radu s opasnim alatima, imaju više koristi od slabijeg imuniteta jer ih to štiti od prejake imunološke reakcije na infekcije koja bi oštetila tkiva. U mirnijim vremenima snižen imunitet nije koristan, ali muškom organizmu bi trebali milenijumi mira da se prilagodi novoj društvenoj ulozi.
Testosteron je ujedno uzrok zbog kojeg muški organizam slabije reaguje na vakcine protiv gripa, ospica, hepatitisa i žute groznice. Istraživanje na američkom Stanfordskom univerzitetu utvrdilo je da vakcina protiv gripa stvara više zaštitnih protivtijela kod žena, dok je najmanje protivtijela nađeno kod muškaraca s najviše testosterona.
“Ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo jasnu povezanost između nivoa testosterona i imuniteta kod ljudi”, komentarisao je voditelj istraživanja Mark Dejvis.
“Svi koji uzimaju testosteronske dodatke trebali bi voditi računa o tome", dodao je.
Visoka cijena "mačo“ stava
Visok testosteron stvara "mačo“ muškarce, no oni ne mogu dugoročno računati s dobrim zdravljem, pokazalo je istraživanje. Еkipa sa Stejt Univerziteta Mičigen u SAD-u pratila je 5.500 ljudi oba pola i nakon nekoliko decenija utvrdila da su “pravi muškarci” imali najkrhkije zdravlje. U dobi od 70 godina, muškarci koji su utjelovljivali ideal snage i dominacije imali su najvišu stopu srčanih bolesti i karcinoma.
Ljekari to pripisuju tipično “mačo” uvjerenju da nije poželjno pokazivati osjećaje, održavati prisne odnose, tražiti pomoć u nevolji, ići doktoru i drugo. Osim što se izlažu bolestima, takvi pojedinci u pravilu imaju manje prijatelja i slabiju društvenu podršku, što takođe ugrožava zdravlje i otežava oporavak.
Ženama hormoni donose obrnute prednosti i slabosti. Kombinacija nizak testosteron-visok estrogen pruža im bolju zaštitu od infekcija, ali ih više izlaže autoimunim bolestima.
