Nedavni primjer, koji je izazvao brojne reakcije javnosti, je nedavno trovanje u Hrvatskoj u kojem je jedna osoba završila u bolnici zbog hemijskog oštećenja jednjaka nakon konzumiranja mineralne vode u lokalnom riječkom kafiću.

Šta je tačno hemijsko trovanje pićem, koji su najčešći simptomi i liječenje u slučaju trovanja i koji su najčešći uzroci hemijskog trovanja, možemo saznati upravo ukoliko posmatramo temu prošlonedjeljnog skandala u Hrvatskoj.

Kiseline mogu ozbiljno oštetiti jednjak

Jednjak je jedan od ključnih dijelova digestivnog sistema. Riječ je o cijevi dugačkoj oko 30 centimetara čija je uloga da pomijera hranu iz zadnjeg dijela grla u stomak. Pošto je direktno uključen u proces varenja, jednjak je posebno podložan oštećenjima, posebno kada se štetne materije unesu, bilo namjerno ili slučajno.

Posebno je rizično uzimati jake kiseline ili alkalije koje mogu izazvati ozbiljna oštećenja jednjaka. U zavisnosti od količine i vrste unesenih štetnih materija, moguća oštećenja probavnog trakta variraju od blage korozivne upale sluzokože do ozbiljnijih stanja kao što su krvarenje u probavnom kanalu ili čak perforacija zida jednjaka ili želuca.

Simptomi hemijskog trovanja

Znaci trovanja mogu značajno da variraju u zavisnosti od vrste otrova, količine, brzine ulaska u organizam, puteva apsorpcije i individualnih karakteristika organizma kao što su težina i visina. Simptomi kao što su mučnina, bol u stomaku, dijareja i povraćanje često se javljaju u slučaju gutanja otrova.

Korozivne supstance kao što su kiseline i alkalije mogu izazvati hemijske opekotine koje su vidljive na usnama i sluzokoži usta ako se takav otrov proguta. Određeni otrovi, pak, mogu izazvati psihičke smetnje, vrtoglavicu, glavobolju, grčeve pojedinih mišića ili cijelog tijela i nepravilan rad srca. Koža može promijeniti boju i postati plava, žuta ili crvena.

Kako se ponašati sa osobom koja ima simptome hemijskog trovanja?

U težim slučajevima trovanja može doći do gubitka svijesti, praćenog prestankom disanja. Prepoznavanje ovih simptoma je neophodno za hitnu medicinsku intervenciju kako bi se minimizirale ozbiljne posljedice trovanja.

Ako je osoba bez svijesti, provjerite disanje i protok krvi i po potrebi pristupite reanimaciji, vodeći računa da sami ne dođete u kontakt sa otrovom (za vještačko disanje koristite gazu).

Okrenite osobu koja diše u nesvijesti u bočni položaj.

Ne izazivati povraćanje u slučaju trovanja kiselinama, alkalijama, benzinom, kerozinom, rastvaračima za boje i sredstvima koje stvaraju prjenu.

Ne izazivajte povraćanje kod osoba koje su bez svijesti ili koje se opiru.

Otrovana osoba treba da popije dvije-tri kašike ljekovitog uglja (aktivni ugalj, carbo medicinalis) razblaženog u čaši vode. Med. ugljen vezuje mnoge vrste otrova i tako sprečava njihovu resorpciju u crijevima. Trebalo bi da bude sastavni dio kućne apoteke. Ne treba ga davati u slučaju trovanja kiselinama i alkalijama.

Što može izazvati hemijsko trovanje

Hemijsko trovanje može nastati konzumiranjem hrane ili pića, a izvori mogu biti različiti. Najčešće su to:

Sredstva za čišćenje i hemikalije

Prosječno domaćinstvo sadrži oko 62 toksične hemikalije, kažu stručnjaci za zaštitu životne sredine, kojima smo svakodnevno izloženi - od ftalata, sintetičkih mirisa do štetnih gasova iz sredstava za čišćenje pećnica. Nepravilno čišćenje površina za pripremu hrane ili upotreba industrijskih hemikalija može dovesti do hemijske kontaminacije. U isto vrijeme, prosipanje ili pogrešno označavanje sredstava za čišćenje može dovesti do kontaminacije hrane i pića.

Povećan nivo pesticida i herbicida u hrani

Pesticidi i herbicidi su aktivne hemikalije koje se široko koriste u poljoprivredi za kontrolu štetočina i korova. Kada tragovi ovih hemikalija ostanu na voću i povrću nakon berbe, konzumiranje ovih namirnica bez temeljnog pranja ili kuvanja može ozbiljno da ugrozi zdravlje. Upravo zbog toga je važno voditi računa o pravilnoj priprjemi i preradi svježeg voća i povrća kako bi se potencijalni rizik od unošenja pesticida i herbicida sveo na minimum.

Konzervansi i dodaci ishrani

Određeni aditivi i konzervansi u hrani, ako se konzumiraju u povećanim količinama, mogu dovesti do trovanja organizma. Među najčešćim primjerima su vještački zaslađivači, boje i sulfiti, koji se često koriste za očuvanje suvog voća. Važno je biti svjestan potencijalnih rizika koji proizilaze iz prekomjerne konzumacije ovih aditiva i obratiti pažnju na uravnoteženost i umjerenost u ishrani.

Teški metali u hrani

Smatra se da oko 90 odsto teških metala ulazi u naš organizam putem hrane biljnog porijekla, dok preostali procenat dolazi od kontaminacije koja se odvija kroz kožu i udisanjem vazduha zagađenog ovim metalima. Uticaj ovih metala na naše zdravlje zavisi od različitih faktora.

Kada teški metali pređu dozvoljene vrijednosti u hrani, vazduhu ili vodi koju konzumiramo, mogu izazvati razne fiziološke, morfološke i genetske poteškoće i anomalije, piše Telegram.hr.

Pratite nas i putem Vibera