Patrijarhu Pavlu su omiljeno piće i hrana bili sok od paradajza i kopriva.
Ako se osuši, list se može koristiti i kao čaj, koji je, osim što je ukusan, koristan kod alergijskih oboljenja.
Svježa kopriva je oduvijek u narodu bila korišćena jer „jača krv“. Bogata je gvožđem, i upravo zato se i smatra da je veoma korisna kod anemije, bledila, nedostatka energije, brzog umaranja. Spisak bolesti koje se spominju da im kopriva pomaže je podugačak. Jer kopriva ima vitamina C, vitamin K, D, zatim B2, B5, naravno gvožđe, magnezijum, silicijumovu kiselinu tj. poznatiju kao mravlju kiselinu, koja je „zaslužna“ za žarenje.
Svakako ovaj multivitaminski kompleks iz prirode treba koristiti. Em je besplatan, em ga ima svuda u prirodi. Jedino važno upozorenje je da je ne treba brati baš na svakom mjestu, zbog aero zagađenja. Kada je berete, pazite da vas ne ožari.
A ako zagrmi, ipak bježite u koprive, jer „neće grom u koprive“. Zašto i kako je nastala ova poslovica, nije sasvim jasno. Logično objašnjenje je da kopriva ne raste ispod drveća, gdje je opasno biti kada grmi. Znači, dalje od drveća, u koprive. Jer u njih neće grom!