Pet razloga zašto bi trebalo da prošetate poslije večere

25.08.2025

20:48

Komentari:

0
Пет разлога зашто би требало да прошетате послије вечере
Foto: Pixabay/Agentur-jetzt

Večernjim šetnjama pokrećete svoje tijelo, što je uvijek dobra opcija kada želite da vodite računa o zdravlju, a u isto vrijeme postepeno aktivirate niz pozitivnih procesa u tijelu.

Samo nekoliko minuta hodanja nakon obroka može postati zdravi dodatak vašem životnom stilu, i to bez potrebe za zamornim treninzima koji oduzimaju mnogo vremena. Najveće prednosti koje šetnja nakon večere donosi su:

Zdravlje crijeva

Lagana fizička aktivnost u večernjim satima može sniziti rizik od raka debelog crijeva iz nekoliko razloga - kretanje smanjuje hronične upale, snižava krvni pritisak i podstiče bolji metabolizam, a vježbanje takođe utiče na kvalitet sna, što dodatno umanjuje stres u organizmu.

Jedna analiza zdravstvenog stanja 86.000 ljudi pokazala je da je aktivnost poput hodanja (posebno oko 8 časova ujutru i 18 časova uveče) povezana sa 10 odsto manjim rizikom od raka debelog creva.

Hodanje takođe reguliše tjelesnu težinu, aktivira imunološke ćelije koje se bore protiv potencijalno opasnih promjena i podržava prirodne mehanizme tijela u uništavanju oštećenih ćelija.

дивље свиње

Divlje svinje u krdima haraju po njivama u ovim selima

Smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2

Brza šetnja, posebno poslije obroka, pomaže da se izbjegne nagli skok šećera u krvi, jer organizam brže koristi glukozu, što umanjuje šanse za razvoj dijabetesa. Kretanje takođe umanjuje masne naslage i upale u tkivima, što doprinosi boljoj kontroli šećera i masti u krvi.

darko culum

Darko Ćulum ostaje direktor SIPA-e

Čuva zdravlje mozga i smanjuje rizik od demencije

Hodanje nije važno samo za tijelo, već i za mozak. Studije ukazuju da redovno kretanje može smanjiti rizik od kognitivnog pada i demencije. Analiza zdravlja i životnih navika oko 80 hiljada ljudi pokazala je da osobe koje su u prosjeku pravile oko 3.800 koraka dnevno imale su četvrtinu manje šanse da obole u odnosu na one koji su vodili pretežno sjedeći stil života.

Još bolji rezultati uočeni su kod onih koji su dnevno prelazili blizu 10.000 koraka - njihov rizik od gubitka pamćenja i kognitivnih sposobnosti bio je za 50 odsto manji.

Kod starijih ljudi, hodanje usporava smanjivanja mozga, a ponekad čak i djeluje na povećanje dijelova mozga zaduženih za pamćenje. Ovaj efekat je povezan sa boljim kognitivnim sposobnostima u poznijim godinama.

ratni brod

Američki ratni brodovi se približavaju Venecueli

Poboljšava zdravlje srca

Čak i relativno kratke šetnje smanjuju rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, a redovno kretanje snižava krvni pritisak i utiče na bolji odgovor organizma na masnoće iz obroka.

Dugogodišnje praćenje više od 200.000 ljudi pokazalo je koliko i manji koraci mogu biti značajni za zdravlje. Iako je korist veća što više hodamo, čak i 2.300 koraka dnevno bilo je dovoljno da se rizik od smrtnog ishoda usljed srčanih i vaskularnih bolesti smanji. Svako dodatnih 500 koraka - otprilike koliko traje jedna kratka, petominutna šetnja - smanjila je rizik za sedam odsto, što potvrđuje da i mala promjena u dnevnoj rutini može imati veliku korist.

Хрватска-мјесто несреће

Mještani u nevjerici: Načelnik opštine u Hrvatskoj pobjegao sa mjesta nezgode

Može produžiti život

Osobe starije od 60 godina koje vode manje aktivan život mogu značajno produžiti svoj životni vijek ako uvedu samo desetominutne brze šetnje u svakodnevicu, pokazalo je jedno britansko istraživanje. Za žene, to može značiti u prosjeku skoro godinu dana dužeg života, a za muškarce oko godinu i po. Koristi su još veće ako šetnja traje pola sata dnevno, što pokazuje koliko i jednostavna promena navike može biti moćna za očuvanje zdravlja i dugovječnosti, prenosi RT Balkan.

Podijeli:

Large banner