Izvor:
Kurir
12.10.2024
18:34
Poplave, uragani, razorni vjetrovi osim velike materijalne štete sa sobom nose i opasne zaraze, viruse i bakterije koje mogu dovesti i do stvaranja novih epidemija. Epidemiolog dr Verica Ilić upozorava da je u poplavljenim područjima velika šansa da se razviju crijevne infekcije i da su ovako vanredne okolnosti veoma pogodne za intenzivno širenje bakterija i virusa.
Epidemiolog dr Verica Ilić istakla je da bakterijama veoma pogoduju vanredne situacije, te da je veoma važno da ljudima u ugroženim područjima prije svega bude obezbjeđena zdrava i čista voda, kao i higijenski uslovi boravka.
- Izazivači ovih bolesti postoje i oni su tu sa nama! Ovakve vanredne okolnosti pobude i te mikroorganizme, koji, takođe, imaju potrebu da prežive, na intenzivniji napad. Uz to im pogoduje i situacija u kojoj su se našli - kaže dr Verica Ilić.
Objašnjava da crevne bolesti lako nastaju tokom poplava, jer dolazi do miješanja vode za piće i vode u kojoj se nalaze fekalije.
- Prva stvar je da se omogući i obezbijedi čista voda onima koji su smješteni negde poslije takvih poplava. Značajno je i kako će se pripremiti smeštaj za ljude iz poplavljenih područja. Jer kada imamo veliko broj ljudi na jednom prostoru stvara se mogućnost za respiratorne bolesti i to je sve jedan ciklus koji se nadovezuje jedna na drugi - kaže dr Ilić.
Osvrćući se na vijest sa Floride da se u vodi pojavila smrtonosna bakterija vibrio vulnificus, poznatija i kao mesožder, jer napada meso, dr Ilić ističe da je to podsjeća na bakterije iz grupe vibiro, u koju spada i kolera.
- Svejedno je da li će ti ljudi imati digestivne probleme ili infekcije crevnih bakterija, bilo da je to kolera, salmonela ili novi oblici bakterija... Kolera, dizenterija, salmonela najčešći se javljaju u uslovima kada imamo problem sa vodom. Kada je u pitanju hrana tu je salmonela. U vanrednim situacijama one su "glavni glumci" svih nesreća i tragedija - kaže epidemiološkinja dr Ilić.
Na poplavljenim zemljištima, kada se voda povuče, ostaće veliki broj svih mogućih parazita, ali će se razvijati i komarci. Tako dolazimo u mogućnost i većeg zaražavanja bolestima koji se sa insekata prenose na ljude, objašnjava dr Ilić.
U Srbiji su do sada registrovane 62 osobe oboljele od groznice Zapadnog Nila, pa se postavlja i pitanje da li treba paničiti ukoliko komarci zaraženi ovim virusom u BiH dođu i u Srbiju. Doktorka Ilić ipak kaže da bi ona više paničila zbog ponovne epidemije pertusisa i malih boginja koji već drugu godinu zaredom vladaju kod nas.
- Groznicu Zapadnog Nila ćemo regulisati redovnom dezinsekcijom, dezinfekcijom i deratizacijom. Ja bih mnogo više paničila zbog epidemije morbila i pertusisa koju imamo već drugu godinu zaredom! - kaže dr Ilić.
Dr Ilić ističe i da svaka klimatska katastrofa navodi životinje da se približavaju ljudima, što automatski doprinosi stvaranju nove zoonoze, poput korone.
(Kurir)
Najnovije
Najčitanije
08
48
08
43
08
30
08
26
08
24
Trenutno na programu