Pušenje izaziva rak pluća, ali može uticati i na razvoj drugih bolesti. Kada prestanu sa ovom štetnom navikom, mnogi se pitaju kako će pluća reagovati, i koliko vremena je potrebno da bi se ona pročistila. Prema riječima stručnjaka, iako ćete i dalje nastaviti da iskašljavate, vremenom će se i to smanjiti.
S druge strane, mnogo je onih koji nisu pušači, ali su od djetinjstva bili izloženi dimu. Koliko su i oni u riziku, za Telegraf je govorio dr Mihailo Stjepanović, direktor Klinike za pulmologiju KCS.
"Kada prestanu da puše, mnogi kažu ja još uvijek kašljem, iskašljavam... Međutim, kada unosite toliko štetnih supstanci, pluća tada pokušavaju da se nekako operu, spira se sluz, a to ne može biti prekinuto za dan dva. S druge strane, veliku ulogu igra i to koliko cigareta dnevno je neko pušio, koliko godina... Recimo, kad imamo nekoga ko puši 20 godina i puši dvije kutije dnevno, onda mi možemo reći da je njegov pušački staž 40 'paklogodina'. Zato se ne može sada i odmah jer sve množimo i sve sabiramo“, objašnjava dr Stjepanović.
Od raka pluća godišnje oboli oko 7.000 ljudi, dok nažalost, borbu protiv ove opake bolesti izgubi više od 5.000 ljudi. Rano otkrivanje karcinoma pluća omogući će i uspješnije liječenje, međutim, pacijenti se često jave kada bolest već odmakne. Ovakva statistika, alarm je da shvatimo koliko je važno mijenjati loše navike kako bismo spriječili mogući razvoj bolesti.
Naime, u jednom dimu cigarete ima više od 60 kancerogenih supstanci, zato stručnjaci s pravom podsjećaju, da je pušenje glavni faktor rizika obolijevanja od raka pluća i druge bolesti. Zbog svega navedenog mnogi se pitaju, da li zbog nedostatka simptoma ne treba da brinu, ili je ipak potrebna kontrola, ukoliko uprkos apelima nastave da puše.
"Kašalj je glavni simptom. Ako traje duže od tri nedjelje, mora se ispitati, a ljekar procjenjuje šta je potrebno obaviti od pregleda. Za dijagnostiku je važan skener koji će nam dati obilje presjeka, daće nam kompletno stanje. Naravno, da li je potreban skener odlučiće ljekar, a do tada snimak je dovoljan“, objašnjava dr Stjepanović.
Koliko su u opasnosti pasivni pušači
Pitanje o pasivnom pušenju i udisanju duvanskog dima, oduvijek je izazivao polemiku da li je opravdan ili ne. Recimo, ako je neko u djetinjstvu odrastao uz roditelje koji su bili pušači, uprkos tome što on nije konzument cigareta, trebalo bi da obavi kontrolu jer je u riziku.
"Dokazano je da majke koje su konzumirale cigarete tokom trudnoće, da je sve to na dijete ostavilo traga. Studije su pokazale, da novorođenče čije su majke pušile, da su djeca imala bronhijalnu astmu“, dodaje dr Stjepanović.
Simptomi raka pluća
Kako ljekar pojašnjava, simptomi raka pluća u početku mogu biti potpuno nespecifični, kašalj koji duže traje i ne prolazi uz primjenu antibiotika, može se javiti i prolongirano febrilno stanje, gubitak apetita, bolovi u grudima. Ono što treba napomenuti je da većinu bolesnika koji obole od karcinoma predstavljaju pušači koji su već naviknuti na intenzivan kašalj ali i iskašljavanje.
"Dijagnoza je isključivo patohistološka, idemo na patohistološku potvrdu bolesti, i tako određujemo koji tip raka pluća je u pitanju. To nam je jako važno, zato što postoje danas savremeni lijekovi, imuno i biološka terapija, gdje se bolest mnogo uspješnije i bolje drži pod kontrolom. Mi imamo nekoliko stotina pacijenata koji su na savremenoj terapiji, koji dođu na jedan dan, prime terapiju i vrate se svojim svakodnevnim aktivnostima“, objašnjava dr Stjepanović.
