Njemački ljekari, poslije proučavanja profila osoba koje su bile zaražene virusom korona, kao i osoba koje nisu obolijevale, navode da nije jasno zašto su neki ljudi prošli pandemiju bez ikakvih znakova bolesti.
Neka lica su ostala zdrava mada su virusom bili zaraženi njihovi prijatelji, većina kolega, a ponekad i njihova djeca ili bake i djedovi.
Činilo se da je pitanje trenutka kad će sreća napustiti i one koji još nisu "pokupili" virus.
Ali, neki ljudi su uspjeli proći neokrznuto kroz više talasa infekcija, čak i u vrijeme najzaraznijih varijanti.
Neki ljekaru smatraju da su se takve osobe ili striktno pridržavale propisanih mjera za sprečavanje zaraze ili da su, jednostavno, imale sreće.
Dio ljekara vjeruje da su i te osobe bile zaražene, ali da nisu imale nikakve simptome bolesti.
Jednog i konačnog razloga kojim bi se objasnilo zbog čega se neko nije zarazio - nema. Razlog je, vjerovatno, kombinacija raznih faktora.
"Mnoge se hipoteze čine prihvatljivim", naglašava Lajf Erik Sander, šef Odjeljenja za zarazne i respiratorne bolesti berlinske bolnice "Šarite".
Prije svega, važno je imati na umu da veliki broj zaraza virusom korona prolazi potpuno ili uveliko neprimijećen - napominje on.
U velikoj analizi objavljenoj u časopisu "JAMA", autori su napisali da je otprilike 40 odsto ljudi sa potvrđenom dijagnozom kovida 19 u vrijeme testiranja bilo - asimptomatsko.
Taj podatak se zasniva na 95 međunarodnih studija u koje je bilo uključeno gotovo 30 miliona ljudi.
I geni mogu igrati ulogu u tome hoće li se neko zaraziti, tvrdi Ulf Ditmer, direktor Instituta za virologiju Univerziteta bolnice u Esenu.
Ima ljudi koji su zbog svojih genetskih karakteristika podložniji zarazi malarijom ili HIV-om. Do određene mjere to vrijedi i za Sars - navodi on.
Takođe, i krvna grupa može da utiče ne samo na težinu bolesti nego i na podložnost virusu.
Stručnjaci sa Univerziteta u Kilu i Univerzitetske klinike u Oslu "stavili su pod lupu" razvoj bolesti kod 1.610 pacijenata kod kojih je korona izazvala teške respiratorne probleme.
Upoređivanjem DNK materijala ovih pacijenata sa uzorcima krvi 2.205 zdravih osoba ispostavilo se da ljudi sa krvnom grupom A imaju veći rizik od težeg oblika bolesti.
Dvostruko je veća vjerovatnoća da će zaraženi sa krvnom grupom A završiti na respiratoru u odnosu na zaraženu osobu koja ima nultu krvnu grupu.
Krvne grupe B i AB su negdje između.
Grupa A je najčešća krvna grupa u Evropi, a slijede nulta, zatim B i na kraju AB.
Za one koji imaju nultu krvnu grupu moglo bi se u ovoj situaciji reći da su sretnici, ali ni oni nisu imuni na infekciju virusom - navode istraživači.
Naučni časopisi napominju da se zaštita koju osigurava vakcina često potcjenjuje.
Iako se nivo antitijela vremenom smanjuje, on mjesecima ostaje dovoljno visok, što smanjuje broj zaraza.
