Zlatni sat između 22 i 23 časa može da bude najbolje vrijeme za odlazak u krevet kako bi se zaštitili od srčanih problema i moždanog udara, kažu naučnici.

Studija Univerziteta Ekseter otkrila je da odlazak u krevet poslije ponoći može da ošteti srce, jer je manje izvesno da će ti ljudi vidjeti jutarnju zrake sunca što će narušiti prirodni tjelesni ciklus.

U istraživanju je učestvovalo više od 88.000 Britanaca između 43 i 74 godine. Učesnici su nosili oko ručnog zgloba merače koji su bilježili vrijeme odlaska u krevet i buđenja nedjelju dana, a takođe su i odgovarali na neka pitanja o njihovom životnom stilu.

Ovi podaci su bili upoređeni sa medicinskim zapisima od preko pet godina koji su do detalja opisivali slučajeve srčanih oboljenja, srčanih i moždanih udara.

Rezultati istraživanja su pokazali da je najniži rizik od srčanih oboljenja bio kod onih ljudi koji su na spavanje odlazili između 22 i 23 sata svake noći.

S druge strane, ljudi koji su išli na spavanje nakon ponoći imali su 25 odsto veće šanse za razvoj srčanih problema. Isto tako, odlazak u krevet prije 22 časa je povezano za 24 odsto većim rizikom, dok je 12 odsto veći rizik od srčanih oboljenja primijećen kod ljudi koji su na spavanje odlazili između 23 časa i ponoći, piše B92.

Istraživanje je objavljeno u European Heart Journal sa ciljem da ohrabri ljude da uspostave redovnu rutinu odlaska u krevet, jer može da im pomogne da spriječi srčana oboljenja.

– Tijelo ima 24-časovnii tzv. dnevni ritam spavanja koji reguliše fizičke i mentalne funkcije – rekao je Dejvid Plans, jedan od istraživača.

– Iako još uvijek ne možemo da odredimo zašto je to tako, studija pokazuje da raniji ili kasniji odlazak u krevet može da poremeti ritam tijela, što može da rezultira srčanim poremećajima i bolestima, dodao je on.

Dovoljna količina sna neophodna je za naš organizam i njegovu dobrobit, a preporučuje se da to bude 7-9 sati dnevno

– San nije jedini faktor koji može da utiče na zdravlje vašeg srca. Takođe je bitan čitav vaš stil života, krvni pritisak i nivo holesterola, održavanje zdrave tjelesne težine i redovno vežbanje, kao i smanjen unos soli i alkohola, kao i zdrava izbalansirana ishrana, složni su istraživači.