Čak oko 450.000 osoba u Srbiji ima dijabetes, a još 240.000 ne zna za svoju bolest, saopštio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" povodom Svjetskog dana dijabetesa.
"Mi ovih godina govorimo o epidemiji dijabetesa, a smatra se da će do 2030. ili 2040. godine ovo oboljenje imati razmjere pandemije", rekla je dr Jelica Bjekić Macut u jutarnjem programu TV "Prva".
U Srbiji ima više od 700.000 pacijenata koji boluju od šećerne bolesti, dodala je doktorica.
"Registrovano je četiristo i nešto hiljada, znači naš Institut za javno zdravlje Batut, mislim da je oko 435.000 registrovanih, ali smatra se da na jednog registrovanog ide jedan neprepoznat i nedijagnostikovan pacijent. Zato je jako bitna prevencija, raditi na prevenciji i otkrivanju novih slučajeva", kaže dr Bjekić Macut.
Dr Bjekić Macut objasnila je da nije isto kad pacijent kaže da ima šećer, 5, 6, 7, ali je druga priča kada se susretnete s njim i kada vam neko kaže – "Vi, ipak, imate šećernu bolest". Prema njenim riječima, to bi trebalo da osvijesti pacijenta.
"Ministarstvo zdravlja je uvrstilo jednu vrlo bitnu analizu hemoglobina NC na prst pomoću koje mi možemo uraditi prevenciju, postaviti dijagnozu, jer ako je ta vrijednost preko 6,5%, mi smo smo lako dijagnostikovali pacijenta. Mi smo postavili već dijagnozu tog pacijenta, možemo ga usmjeriti na dalje ispitivanje, dalje liječenje", objasnila je ova doktorka.
Prvi put je Srbija dobila Nacionalni program za dijabetes.
"Sada je prvi put Republička stručna komisija, koja je osnovana na zahtjev Ministarstva zdravlja, napisala Nacionalni program. Sad to poslije ide u Ministarstvo na javno usaglašavanje. Ali ono što je bitno zaista, napisali smo taj program u kome se precizira i daju se uputstva ostalim nivoima zdravstvene zaštite na koji način treba da se radi i kako da se liječe pacijenti, što je jako bitno. I time smo pokazali, i država je pokazala da je shvatila značaj ovog oboljenja, koje zaista ima razmjere epidemije i globalni je problem", rekla je dr Bjekić Macut.
"Za dijagnozu šećerne bolesti dvije vrijednosti na prazan stomak preko 7, ili ako su pacijenti jeli i otišli su da vade šećer, ako je ta vrijednost preko 11,1, taj pacijent ima šećernu bolest. Znači, uopšte nije teško postaviti dijagnozu, a jako nam je bitno da što više prepoznamo na tim preventivnim pregledima tih pacijenata, jer zaista da bismo suočili i da bismo započeli način njihovog liječenja", rekla je doktorka.
Takođe treba raditi i na unapređenju savjetovališta za dijabetičare, koja bi trebalo otvoriti tamo gdje ne postoje, a da se postojeća unaprijede, da bi zaista to bila prva mjesta gdje pacijenti dolaze, gdje mogu da dobiju osnovne informacije o načinu ishrane, o fizičkoj aktivnosti, kao i o tome kakva je težina njihove šećerne bolesti.
"Posljednjih godina se stvarno desila revolucija, uvedeni su mnogi lijekovi, tako da Srbija zaista posjeduje sve najznačajnije inovativne lijekove. Samo jednu stvar za sada nema, a to je jednosedmični insulin, koji jedino ima Kanada", rekla je doktorka.
Svjetski Dan borbe protiv šećerne bolesti (WDD) obilježava se svake godine 14. novembra, na rođendan ser Frederika Bentinga, koji je 1922. zajedno sa Čarlsom Bestom otkrio insulin.
Dijabetes je jedno od najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja i predstavlja veliki javnozdravstveni problem.
Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna federacija za dijabetes, koje su uspostavile ovaj Dan, procijenile su da je 2017. godine u svijetu oboljelo oko 425 miliona ljudi od dijabetesa, a da će se broj oboljelih do 2045. godine povećati na 629 miliona.
Šta je dijabetes?
Diabetes melitus se ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, sa prevalencom u stalnom porastu. Posljedica je modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvajaju gojaznost, fizička neaktivnost i stres.
Ogroman broj pacijenata ne zna ili nije svjestan da boluje od šećerne bolesti, čime se izlaže ozbiljnom riziku ranog razvoja mnogobrojnih komplikacija ove bolesti.
Mjerenje glikemije (OGTT, cjelodnevni profil), određivanje HbA1c, insulinemije, samo su neki od kardijalnih faktora za prevenciju, praćenje, kao i liječenje ove bolesti, a naročito za sprečavanje hroničnih komplikacija koje ova bolest donosi sa sobom.
