.webp)
U toku je sezona sušenja mesa, a svi domaćini koji to rade za svoje potrebe ili prodaju na veliko, moraju posebno da vode računa na koji način to čine kako ne bi došlo do eventualnog zaražavanja.
Prema podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, navodi Prva televizija, u periodu od 1986. do 2022. godine na teritoriji Beograda ukupno je registrovano 2.507 oboljelih osoba iz grupe zoonoza.
"To je grupa bolesti koja se sa životinja prenosi na ljude. Životinje mogu da prenesu mikroorganizme, bilo da su to bakterije, virusi, paraziti... U grupu zoonoza spada jako veliki broj bolesti. Trihineloza se prenosi kada jedemo nedovoljno termički obrađeno zaraženo meso, obično od svinje ili kada se prave suhomesnati proizvodi. Uzročnik je jedan parazit i može da izazove oboljenje", rekla je dr Slavica Maris u emisiji "150 minuta" na Prvoj.
"Zoonoze su takva grupa oboljenja koja su raspostranjena svuda. Mogu da budu u svim krajevima, a neke su vezane za tačno određeno područje. Tačno se zna gdje se koja bolest javlja, ali one predstavljaju veliki javno zdravstveni značaj baš zbog toga što su povezane. Ako imamo oboljenje kod životinja, velika je vjerovatnoća da će se infekcija prenijeti i na ljude", rekla je dr Maris.
Kako se prenosi?
"Može da se prenese putem vazduha, direktnim kontaktom sa inficiranim životinjama, može konzumiranjem hrane, mesa, jaja, mlijeka, može putem vektora, odnosno putem glodara, miševa, pacova ili putem nekih insekata kao što su krpelji, komarci. Skrenula bih pažnju da se zoonoze jako teško dijagnostikuju jer se često jave simptomi slični gripu", upozorila je dr Maris.
Otkrila je i koji su najčešći simptomi.
"To su povišena temperatura, glavobolja, malakslost. Ono što je veoma važno, jeste da se dobro uzme anketa, anamneza, podatak da li je pacijent bio u kontaktu sa životinjama, da li ima kućnog ljubimca. Na osnovu pregleda ljekar daje da se urade laboratorijske analize i na osnovu rezultata definitivno možemo da kažemo da li se radi o zoonozi", objasnila je dr Maris.
Liječenje zavisi od tipa oboljenja.
"Ako su bakterijske infekcije u pitanju, leči se antibioticima. Ako su paraziti u pitanju, onda imamo lijekove za uništavanje parazita, tu spadaju razne vrste glista. Kada je u pitanju virus, uglavnom nemamo antivursne lijekove koji striktno djeluju na virus, već je terapija simptomatska", kaže ona.
Posljedice mogu da budu izuzetno teške ako dođe do komplikacija.
"U zavisnosti od toga koje oboljenje je u pitanju, mogu da prestavljaju ozbiljan problem, čak i sa smrtnim ishodom. Bjesnilo je sto odsto smrtonosno, ali na sreću, nemamo ga u našoj zemlji, ni kod divljih, ni kod domaćih životinja, ni kod ljudi. U drugim zemljama se sreće, ali to je oprez za nas", rekla je doktorka i dodala:
"Često domaćini, zarad boljeg ukusa kobasice, miješaju meso od divlje i domaće svinje, a ne provjere sve svinje. Tu bude problem. Ako se zaraženo meso dobro termički obradi, neće dovesti do zaražavanja. Redovno pranje ruku je preventivna mjera, naročito poslije kontakta sa životinjama. Kada čistimo podrume, tavane, gdje možemo očekivati glodare, treba da imamo masku", savjetovala je dr Slavica Maris.
.webp)
