Protekla godina je svakako za pamćenje, ali ne po dobru, a stručnjaci još uvijek pokušavaju da dokuče kakve će biti kratkoročne, a kakve dugoročne posljedice.
Otuđenost, strah, ostanak bez posla, smrt bližnjih… sve su to faktori koji sigurno utiču na našu psihu. Iako većina nas jedva čeka da zaboravi proteklu godinu, brisanje mentalnih trauma će potrajati mnogo duže. Ovo su pojave oko kojih su stručnjaci najviše zabrinuti.
1. PORAST DEPRESIJE I ANKSIOZNOSTI
Simptomi depresije su se utrostručili sa 8.5 na 27.8 posto tokom pandemije, sudeći prema studiji objavljenoj u magazinu "JAMA Network Open".
Oni koji imaju manja primanja i izloženi su stresu oko gubitka posla, prijavili su kako se radi o velikom teretu koji će sigurno uticati na porast mentalnih poteškoća u vremenu koje sljedi. Uz to se više ljudi danas bori s mislima o samoubistvu, iako se stopa smrtnih slučajeva nije povećala tokom godine, a stručnjaci naglašavaju da većina ljudi koji razmišljaju o samoubistvu, na kraju ga ipak ne počine.
Ako vam prolaze ove i slične misli kroz glavu, svakako kontaktirajte stručnjaka i prijavite i bilo kakve simptome depresije, anksioznosti, promjene u spavanju, umor…
2. POREMJEĆAJI U ISHRANI
Kako niko nije znao kada će se život (i da li će) vratiti u normalu, hrana i sopstvena slika u ogledalu bili su na umu mnogima prošle godine.
Robin Hornstin, psiholog i stručnjak za probleme u ishrani zabilježio je pad od 50 odsto kad su u pitanju osobe koje su redovno dolazile na tretmane.
"Primjetan je porast osoba koje pate od problema sa ishranom, a to što smo provodili cijele dane na računaru i onlajn sastancima, nikako ne pomaže tome da jasno vidimo sliku našeg izgleda, pa ljudi sve češće traže mane u svom izgledu", dodao je.
Jedna studija pokazala je da 9 od 10 osoba koje su već imale poremećaje u ishrani samo primjećuju jačanje simptoma. Upiti za pomoć su takođe porasli za oko 81 odsto. Finansijske promjene, izolacija, trauma i tuga su samo neki od okidača.
3. JAK UTICAJ NA ZDRAVSTVENE RADNIKE
Psiholog Pol Grin iz Njujorka se pribojava dugotrajnog uticaja na zdravstvene radnike.
"Jedna stvar koja me posebno zabrinjava su upravo ti ljudi i teške odluke koje su morali da donose zbog gužve u bolnicama i promjene rada. Upravo bi to moglo da dovede do PTSP-a zbog mogućnosti da će sami sebe kriviti".
Najviše se boji za mentalno zdravlje osoblja u hitnoj službi zbog velikog broja neočekivanih događaja, što je ključni razlog za razvoj poremećaja. Dodaje da, ako imate pacijenta starog 97 godina koji je umro od infarkta, nije jednako traumatično iskustvo kao kad umre osoba stara 23 godine od kovida.
4. DOSTUPNOST TERAPIJE
Povećao se broj telefonskih linija koje su otvorene za pomoć osobama s poteškoćama, ali osobama koje su doživjele veliku traumu to ponekad nije dovoljno.
Programi za mentalno zdravlje su takođe puni, pa je teško osobi koja ima problem sa ishranom da čeka šest mjeseci da dođe na red za razgovor.
Onima koji ne mogu da pristupe terapiji dr Hornstin savetuje da se koriste svim resursima, a ako je potrebno i raznim radionicama koje se odvijaju onlajn.
5. ZASIĆENJE U ODNOSIMA
Kroz karantin, parovi su počeli da provode više vremena zajedno, što je bila prilika da na svjetlo dana izađu sve dobre ali i loše strane odnosa. Više nije uvijek bolje, pa će stručnjaci reći da ako recept zahtjeva šolju šećera, a stavi se ipak 12, onda to nikako ne može da uspe. Isto se odnosi i na veze.
Savjet onima koji u paru provode previše vremena jeste da naprave malo prostora kada mogu da budu sami, jer svi imamo svoje potrebe za resetovanjem. Iako trenutno ne možete da se družite s prijateljima kako ste to mogli nekada da činite, svakako možete sami u šetnju ili vožnju biciklom, piše Ordinacija.
