Najčešći uzroci niske temperature su poremećene funkcije štitne žlijezde i nadbubrežne žlijezde, a neki od zdravstvenih problema su Addisonova bolest (poremećaj kod kojega nadbubrežne žlijezde luče premalo hormona), hipotireoza (usporen rad štitnjače), dijabetes, oslabljen rad bubrega i jetre...

Ponekad se može raditi i o hormonalnoj neravnoteži - nizak nivo testosterona kod muškaraca te visok nivo estrogena ili niska koncentracija progesterona kod žena.

Problem sa nedovoljno visokom tjelesnom temperaturom je i u tome što se imunološki sistem ne može adekvatno boriti sa bolestima pa tijelo postaje pogodno tlo za viruse i razvoj infekcija koje mogu dugo biti neotkrivene jer nema visoke temperature.

Dr Čilić: 'Uzroci mogu biti i neki lijekovi'

"Normalna tjelesna temperatura kod većine ljudi ima vrijednost između 36 i 37 stepeni Celzijusovih. Hipotermija ili niska tjelesna temperatura je 35 stepeni i niža, a to dovodi do ozbiljnih zdravstvenih poremećaja", objasnila je za portal "24sata.hr" Branislava Čilić dr.med., specijalista porodične medicine iz Zagreba.

Kaže da se tjelesna temperatura ispod 35 stepeni Celzijusovih smatra hipotermijom, a događa se kod poremećaja nervnog sistema koji se manifestuje autonomnom disfunkcijom.

"Radi se o oštećenju dijela hipotalamusa u kojemu se nalazi centar za regulaciju tjelesne temperature. U pitanju je predominacija parasimpatičkog dijela vegetativnog sistema koji je se nalazi u hipotalamusu u centralnom nervnom sistemu. Uzroci mogu biti i neki lijekovi poput: benzodiazepina, barbiturata, butirofenona, fenotijazina, rezerpina. Odlike takvog oštećenja su: nizak krvni pritisak, preznojavanje, hladna periferija, iscrpljenost, pospanost", objasnila je doktorica.

Napominje da neki ljudi imaju malo višu, a neki malo nižu temperaturu tijela, ali da to ne mora značiti da nešto nije u redu sa zdravljem. Prisjetila se i nekih slučajeva iz svoje karijere, znali su joj dolaziti pacijenti kojima je uobičajena tjelesna temperatura bila nešto iznad 35 stepeni.

"U svojoj ljekarskoj praksi sam srela pacijente koji su mi rekli da imaju visoku temperaturu u respiratornom infektu, a na pitanje koliko visoku, odgovor je bio: '37 stepeni'. Ja bih odgovorila da to nije visoka temperatura, a njihov odgovor bi bio: 'Ali, doktorice za mene je to visoko i osjećam se kao da gorim jer mi je temperatura inače 35 stepeni'. Kada neko ko ima 37 stepeni njemu je porast od 2 stepeni temperatura od 39, što je moramo priznati djelimično ekvivalentno onome kada se temperatura sa 35 popne na 37,  i to treba poštovati", objasnila je dr Čilić.

Pacijenti joj se, kaže, ne javljaju zbog same niže temperature, ali dolaze zbog drugih poremećaja koji su uzrok pojavi niske tjelesne temperature.

"Često su to hipotireoza (poremećaj metabolizma uzrokovan smanjenjem količine hormona štitnjače u tijelu), tremor (drhtavica), umor, pospanost i slično. Češći poremećaji se događaju kada se temperatura tijela snizi zbog dugotrajnijeg izlaganja hladnoći. To uzorkuje tahikardiju, povećanje minutnog volumena srca, perifernu vazokonstrikciju (sužavanje krvnih žila)", kaže doktorica, prenosi "24sata.hr".

Pojasnila je i šta se u tijelu događa kod teške pothlađenosti.

"Pothlađenost ispod 32 stepena dovodi do poremećaja provodljivosti u srčanom mišiću te uslovljava sporiji rad srca pa i fibrilaciju atrija (poremećaja ritma srčane pretklijetke) s nižom frekvencijom odgovora klijetki i niskim minutnim volumenom. Time se povećava viskoznost krvi (omjer između broja krvnih stanica i volumena plazme) koja može dovesti do tromboze pa i poremećaja svijesti", dodala je.