Ne volite da vježbate rano ujutru da biste smršali i živjeli duže? Bez brige, možda više nećete ni morati, jer treniranje u večernjim satima vam može donijeti mnogo više dobrobiti, prema novoj studiji. Zašto baš ovo doba može da donese bolje rezultate, posebno za one koji žele da smanje tjelesnu težinu?
Možda je dobro da fitnes rutinu "premjestite" za veče.
Ljudi koji su gojazni, koji žele da poboljšaju svoje zdravlje i produže život, bi trebalo da većinu svojih treninga zakažu za večernje časove, smatraju autori nove studije u Australiji. Koristeći uređaje za nošenje za praćenje kretanja, istraživači su prikupili podatke skoro 30.000 ljudi (od kojih je oko 3.000 imalo dijabetes tipa 2). Učesnici studije su nosili svoje uređaje za praćenje aktivnosti bez prestanka sedam dana, a istraživači su njihovo kretanje raspodijelili u tri kategorije: ujutro, popodne i uveče. Zatim su pratili šta se učesnicima događalo u narednih osam godina. Pratili su smrtne slučajeve, glavne srčane događaje (poput srčanog udara) i mikrovaskularne događaje (što uključuje prepisivanje lijekova za holesterol ili krvni pritisak).
Nakon temeljne analize podataka, naučnici su otkrili da je kretanje između 18 časova i ponoći obično najkorisnije za one koji žive sa gojaznošću.
Štaviše, to ne moraju biti teški, iscrpljujući treninzi, već je dovoljno da to bude bilo koja vrsta umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti - od šetnje i džogiranja do dizanja tegova. Drugim riječima, sve dok su otkucaji srca bili ubrzani, ako se nakon aktivnosti ostajalo bez daha nekoliko minuta, kretanje se računalo kao "vježba".
"Nismo pravili diskriminaciju na osnovu vrste aktivnosti koje smo pratili, to je moglo biti bilo šta, od hodanja na stazi do penjanja stepenicama, ali bi takođe moglo uključivati vježbe kao što su trčanje, fizički rad na poslu ili čak energično čišćenje kuće", rekao je dr Metju Ahmadi koji je učestvovao u studiji, prenosi "Njujork post".
Takođe nije bilo potrebno da vježbe traju dugo, jer su naučnici procijenili da je čak i samo 3 minuta kretanja bilo dovoljno za dobijanje pozitivnih efekata, kao što su kontrola glukoze i smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti. Stručnjaci smatraju da je večernji trening pozitivno uticao na san, jer bi izmorio tijelo, kao i da bi mnoge učesnike odvratio od večernjeg "prejedanja iz dosade".
Na kraju, činilo se da je učestalost navedenih kratkih vježbi bila daleko važnija od ukupne dnevne fizičke aktivnosti učesnika. Drugim rečima, periodična fizička aktivnost koja traje po nekoliko minuta tokom dana može biti bolja od jedne dugačke sesije vježbi (nakon čega, za većinu, slijedi sedenje u kancelarijskoj stolici satima).
Istraživači su uzeli u obzir brojne faktore, kao što su pol, godine, nivo obrazovanja, životni stil (uključujući pušenje, konzumaciju alkohola, sjedenje, unos voća i povrća) i pokazalo se da je večernji trening bio najbolji izbor za većinu.
"Vježbanje nikako nije jedino rješenje za krizu gojaznosti, ali ovo istraživanje sugeriše da ljudi koji mogu planirati svoje aktivnosti u određeno doba dana mogu bolje sprečiti neke zdravstvene rizike", objasnio je Ahmadi.
