Kajsija je voće iz grupe kojoj pripadaju i šljiva, breskva i trešnja i u sebi sadrži značajnu količinu vitamina A i C, dok je od minerala najzastupljenije željezo, a imaju najveći nivo antioksidansa karotenoid.
Plod je najsličniji plodu breskve, a veličina i boja su mu nešto drugačije. Obično su žute ili narandžaste boje, koštica je znatno glađa od one u breskvi i više liči na košticu šljive.
U 100 grama kajsija ima 48 kalorija. Kajsija sadrži najviše šećera, a malo masti i bjelančevina. Od vitamina značajne su količine vitamina A i C, dok je od minerala najzastupljenije željezo.
Sušene kajsije imaju nešto veću energetsku vrijednost, pa u 100 grama ima 241 kalorija. Zbog velikog sadržaja vlakana, suve kajsije mogu da se koriste za olakšavanje probave i rješavanja problema zatvora. Laksativni efekat može da se postigne poslije pojedena tri do četiri komada suve kajsije.
Istraživanjima je utvrđeno da kajsije imaju najveći nivo karotenoida od sveg voća. Karotenoidi su antioksidansi koji snižavaju rizik od kardiovaskularnih problema, smanjuju nivo lošeg holesterola i štite od raka. U nekim kulturama se kajsijama pridaju i afrodizijačka svojstva.
U tradicionalnoj kineskoj medicini kajsije potpomažu rehidrataciju i imaju detoksikološku ulogu, prenosi "Politikin magazin".
S obzirom na latinsko ime koje znači "jermenska šljiva", pretpostavlja se da je postojbina kajsije Jermenija, gdje su pronađene koštice kajsije iz neolitskog vremena.
Ova pretpostavka se ne može dokazati jer su ostaci ovog voća nađeni u Indiji i Kini u 5.000 godina starim arheološkim slojevima.
Danas kajsije rastu širom svijeta, ali najviše na Mediteranu, srednjoj Aziji i dalekom istoku. Najveći proizvođači kajsija su Turska, Iran, Italija, Pakistan, Grčka, Francuska, Alžir, Španija, Japan, Maroko i Sirija.
Tvrđi plodovi duže traju
Prilikom kupovine potrebno je obratiti pažnju na boju i čvrstinu ploda. Najbolje su plodovi narandžaste boje, relativno tvrdi.
Ako volite da ih jedete u svježem stanju, birajte plodove bez znakova oštećenja, a ako ih koristite za džemove i prelive za torte i kolače, možete da uzmete i mekše plodove jer su slatki.
Ako su nedozrele najbolje je da ih stavite u papirnu kesu i da ih držite na sobnoj temperaturi, dva do tri dana, dalje od sunca jer će sazreti.
Ukoliko se čuvaju u frižideru traju do nedjelju dana. Plodove koji su prezreli najbolje je odmah upotrebiti za jelo ili pripremu sokova i džema.
