To je bio ključni trenutak za Republiku Srpsku, čulo se u Dugoj Njivi kod Modriče.

Da nije bilo ove operacije, kaže srpski član bh Predsjedništva, pitanje je da li bi bilo Republike Srpske.

"Ono što je bio dio ovoga koridora danas je Republika Srpska koja je široka za sve, ali i koja je jedini uslov našeg opstanka. Kada ne bude Republike Srpske počeće iseljavanja, ali ljubav prema Srpskoj u ovih 30 godine pokazala je sposobnost da je odbranimo i u miru", kaže Dodik.

Proboj koridora je bitka kojom je udahnut život Republici Srpskoj, poruka je predsjednika Republike.

Željka Cvijanović kaže da je to podsjetnik na podvige koje smo u stanju postići onda kada smo složni, jedinstveni, okupljeni oko nacionalnih interesa i Republike Srpske.

"Da odlučno branimo ono za šta su se izborili oni najbolji među nama. Da i u ovim izazovnim vremenima složno stanemo iza najvažnijih nacionalnih interesa i jasno podvučemo zajedničke crvene linije. Linije ispod kojih nikad ni po koju cijenu nećemo ići, koliko god da su snažni napadi i pritisci sa kojima se suočavamo", rekla je Cvijanovićeva.

Za borce je najjači motiv u proboju koridora bila Republika Srpska. Za njenu slobodu, poručuje bivši načelnik Štaba Prvog krajiškog korpusa VRS, bili su spremni žrtvovati živote.

"U odluci je bilo da se za Vidovdan mora probiti koridor i rekao je general Talić u svom naređenju: „Hoću da mi djeca ne umiru sa nedostatkom kiseonika i da mi mogu slobodno građani ovdje prolaziti", kaže general - potpukovnik u penziji Boško Kelečević.

Direktan povod za akciju "Koridor života" bila je smrt 12 beba u banjalučkom porodilištu zbog nedostatka kiseonika. Odluka o proboju koridora donesena je da bi se deblokirao zapadni dio Republike Srpske, koji je bio odsječen 42 dana, a u okruženju je bilo oko milion i po stanovnika.