Adžić je, nakon obilježavanja 27 godina od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije, rekao novinarima u Gradišci da je i danas opredjeljenje građana i gradskih vlasti da se okupe i odaju poštu nevinim žrtvama koje su izgubile živote bježeći u koloni prema mostu spasa.

"Gradiška želi i dalje da ostane otvorena za sve ljude dobre volje, ali ne možemo da zaboravimo stradanje nedužnih ljudi, a još veća tragedija je što za zločine počinjene nad Srbima iz zapadne Slavonije niko nije odgovarao", istakao je Adžić.

Predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsta Žarković naveo je da Srba porijeklom iz ovog dijela Hrvatske sada najmanje ima na mjestu rođenja, a najviše u Srbiji, Australiji i drugim dijelovima svijeta, dok su pojedini život nastavili u Gradišci i drugim dijelovima Republike Srpske.

"Knjige kažu da Srbi u zapadnoj Slavoniji postoje 700 godina. Nakon svih ratova, nikad i niko od Srba ništa nije naslijedio, uvijek smo proganjani i ubijani i ovo je prvi rat gdje smo spasili živote, iako smo ostali bez teritorije", naglasio je Žarković.

Od 1991. do 1995. godine u zapadnoj Slaviniji stradao je 1.241 Srbin, a samo u akciji "Bljesak", od 1. do 4. maja 1995, poginulo je njih 263, od kojih 107 civila, 43 žene i 12 djece.

Kod spomen-obilježja stradalim Srbima iz zapadne Slavonije od 1991. do 1995. godine, u Gradišci je danas služen parastos i položeni vijenci i cvijeće.

Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, potpredjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić, poslanici Narodne skupštine Srpske i Parlamentarne skupštine BiH, te ostali predstavnici republičkih institucija i grada Gradiška, Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka i srpskih organizacija proisteklih iz prethodnih ratova.