U vremenu unutrašnjeg raspada Jugoslavije, u tadašnjim okolnostima građanskog rata, srpski narodni prvaci pravili su najveći pravni akt za Srbe zapadno od Drine - Ustav, koji i nakon 32 godine ostaje temelj srpske državnosti i glavno oružje u odbrani slobode i ravnopravnosti, izjavio je član Glavnog odbora SDS-a Milovan Bjelica.
Bjelica je istakao da je Ustav predvidio Republiku Srpsku slobodnu, demokratsku državu, utemeljenu na najvišim standardima u pogledu zaštite ljudskih sloboda i prava, nacionalne ravnopravnosti, slobode vjeroispovijesti u višestranačkom sistemu parlamentarne demokratije.
"Dakle u uslovima rata i borbe za opstanak vođeno je računa da vlast ima legitimitet u narodu, te da se potvrdi njen legalitet", istakao je Bjelica, jedan od sudionika tadašnjih događaja.
On je podsjetio da je taj Ustav pretrpio brojne nametnute intervencije i da je uporno rađeno na njegovom obesmišljavanju i omalovažavanju.
"Čak i danas postoje ideje da se dodatno izmijeni, neki opet žele novi ustav za Srpsku. Mišljenja sam da ne treba ići ka novom ustavu, treba naglašavati da izmjene prvog Ustava nisu po volji našeg naroda", naglasio je Bjelica koji je i načelnik opštine Sokolac.
Bjelica je ocijenio da treba raditi na tome da se donesu amandmani koji potvrđuju opredjeljenja i težnje naroda Srpske, svuda gdje su napravljene izmjene.
Skupština srpskog naroda BiH donijela je 28. februara 1992. godine Ustav koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju, i koji je garantovao punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.
Ustav Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH nakon referenduma koji je održan 1. marta i na kojem nisu učestvovali Srbi.
