"Pitanje zemljišta i svojinskih odnosa na njemu, dakle, nije Ustavom BiH dato u nadležnost BiH, pa stoga isključivo Republika Srpska ima ustavno pravo da svojim zakonima uređuje sva pravna pitanja o svim vrstama zemljišta na njenoj teritoriji", istakao je Blagojević.

Blagojević je naveo da ovakva odluka Ustavnog suda BiH predstavlja jednu u nizu onih kojima je prekršio Ustav BiH, pretvarajući sebe u organ koji donosi nove ustavne norme, kojih u Ustavu nema.

"Taj ustav nijednom svojom odredbom ne propisuje da je BiH titular prava svojine na šumama i šumskom zemljištu, niti na poljoprivrednom i građevinskom zemljištu. Umjesto toga, Ustav BiH samo propisuje šta su nadležnosti BiH, među kojima nema ni slova o tome da bi BiH mogla imati nadležnost da uređuje pitanje šumskog zemljišta i svojine na njemu", naveo je Blagojević u kolumni "Ustavnosudska otimačina" za "Glas Srpske".

Prema njegovim riječima, sve je u tom pogledu Ustav BiH propisao da je nadležnost entiteta, i to kroz odredbu tog ustava da sve vladine-državne funkcije koje tim ustavom nisu izričito propisane kao nadležnosti BiH, jesu nadležnosti entiteta, a to znači Republike Srpske.

Blagojević je naveo da BiH jedino može imati svojinu na zemljištu koje je u javnim evidencijama upisano kao svojina ili sa pravom upravljanja na bivšu SFRJ i samo o tim nepokretnostima BiH može donijeti zakon.

On je istakao da Ustavni sud BiH ne samo u ovom nego i u drugim ranijim slučajevima neustavno stvori svoju normu o navodnoj državnoj svojini BiH nad svim zemljištem, kakve norme nema u Ustavu BiH, pa onda ne sudi po tom ustavu već po svojoj svojevoljno stvorenoj normi.

"A onda se, kao i ovaj put, poziva na te svoje ranije odluke, i sudi na osnovu njih, a ne na osnovu Ustava BiH", navodi Blagojević.

Blagojević smatra da je to zloupotreba sudijske funkcije i istinska ustavnosudska otimačina, na štetu ustavnosti i vladavine prava, zaključujući da se time i na ovaj način sistematski uništava Republika Srpska kroz neustavno oduzimanje njenih ustavnih nadležnosti.