Kojić je pojasnio da su bošnjački predstavnici dvije godine blokirali usvajanje strategije na nivou BiH, a da do danas ne dozvoljavaju formiranje nadzornog tijela koje je jedino nadležno za praćenje realizacije dogovorenih ciljeva.

On je pojasnio da je u Revidiranoj strategiji jasno definisano da manje složeni predmeti budu preneseni na entitete, a da se najsloženijima bavi Tužilaštvo BiH.

"Uvidjeli smo da su se u Tužilaštvu bavili manje složenim predmetima, a ne optužnicama protiv visokopozicioniranih Bošnjaka za zločine nad Srbima koje spadaju u kategoriju složenijih. To samo po sebi govori da se Strategija ne implementira, ali i ne može, jer ne postoji ni nadzorno tijelo", rekao je Kojić za "Glas Srpske".

Prema njegovim riječima, to nadzorno tijelo treba da procijeni da li nosioci pravosudnih funkcija sprovode ciljeve i mjere, a ako ne da bude pokrenuto pitanje odgovornosti.

Kojić tvrdi i da Visoki sudski i tužilački savjet nije nadležan za praćenje realizcije Strategije i da oni ne mogu da budu svojevrsni bajpas, kako je i ranije skrenuo pažnju pojedinima.

On smatra da sve dok ne bude nadzornog tijela praktično nema ni Revidirane strategije, a dok je tako nosiocima pravosudnih funkcija se ostavlja mogućnost da rade šta i kako hoće.

Revidirana strategija je nakon dvogodišnje blokade od strane Bošnjaka usvojena 24. septembra 2020. godine u Savjetu ministara, a tome su prethodili dani usaglašavanja o aneksu koji je postao njen dio, u čemu su učestvovali i predstavnici EU.

Tada je usaglašeno da će, između ostalog, Ministarstvo pravde u Savjetu ministara dostaviti prijedlog odluke o formiranju nadzornog tijela za praćenje sprovođenja strategije. Iako je bilo pokušaja da taj organ bude imenovan, do toga nije došlo jer su se bošnjačke strukture protivile predloženim kadrovima u ime Srpske, među kojima je predložen i Kojić, podsjetio je "Glas Srpske".