Tim odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u postupku koji se protiv njega vodi u Sudu BiH pozvaće za svjedoka Kristijana Šmita, rekao je Dodikov branilac Goran Bubić.
"Ukoliko Sud prihvati naš zahtjev, imaćemo mnogo pitanja za Šmita", rekao je Bubić za RTRS.
Bubić je ocijenio da je primarni cilj Suda i Tužilaštva BiH, kao i Šmita da predsjednika Srpske uklone iz političkog života.
"Za njih je potpuno sporedna kazna, a primaran cilj je uklanjanje Dodika", rekao je Bubić i ocijenio da se postupkom protiv Dodika ne brani suverenost BiH već ruši.
On je naglasio da je Tužilaštvo BiH prekršilo princip presumcije nevinosti, jer već u optužnici pominju pravne posljedice osude, što govori da je to cilj po svaku cijenu.
"To se nikada ne spominje ni u optužnici, ni u presudi jer pravne posljedice nastupaju eks lege, odnosno po samom zakonu", objasnio je Bubić.
Optužnica, kako kaže, nije napisana samo protiv predsjednika Srpske, jer se u njoj pominju i Narodna skupština i Vlada Srpske.
Govoreći o strategiji odbrane, Bubić je naglasio da je prva teza da visoki predstavnik u BiH ne može donositi zakone, a druga da Šmit nije visoki predstavnik.
"Ovo je krivični postupak i činjenično se mora dokazati da je Šmit visoki predstavnik, a to dokazujemo tako što se to dovodi u vezu sa sadržajem Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma koji kaže - `na prijedlog ugovornih strana, potvrđuje ga Savjet bezbjednosti UN rezolucijom`. Međutim, nemamo ni prvo, ni drugo. I to je Tužilaštvo BiH znalo od početka procesa", rekao je Bubić.
Ukoliko prethodne dvije teze Sud BiH ne prihvati, naveo je on, postoji treća linija odbrane, navodeći da je period za koji terete optužene od 1. do 9. jula, pa će odbrana reći da je vremenski period za Dodika od 1. do 7. jula i da je Tužilaštvo BiH razdvajanjem postupaka postfestum shvatilo da to ide u prilog predsjedniku, jer njega nema 8. i 9. jula.
"Ukaz je potpisan 7. jula, a prvi dan objave odluke jeste 8. jula tako da Dodika nema u inkriminisanom periodu", pojasnio je Bubić.
Bubić je naveo i da je Šmitova odluka od 1. jula, kojom je poništio dva zakona Srpske, protivrječna jer u njoj pominje odluku od 2. jula.
"U odluci se može pominjati nešto što se dogodilo juče, a ne možeš nešto što će se dogoditi sutra", naveo je Bubić.
On je rekao da u zahtjevu za izuzeće sudije Sene Uzunović odbrana navodi da je ona u aprilu 2021. godine bila među 14 tužilaca koji su tražili bezuslovno krivično gonjenje i dizanje optužnice protiv Dodika zbog navodnog napada na ustavni poredak BiH.
"Dakle, ona 2021. godine iskazuje predrasude o optuženom insisturajući na krivičnom gonjenju optuženog, jer je tad u svojstvu tužioca, a u Sud prelazi u avgustu 2022. godine. To je naš argument", rekao je Bubić.
Govoreći o pravosuđu u BiH, Bubić je rekao da je Visoki sudski i tužilački savjet BiH otuđen organ i nema legitimitet jer bira sam sebe, kao i da nigdje u svijetu ne postoji da neki stranac donosi odluke u suverenoj državi.
Bubić je naveo da u zakonodavstvu Njemačke postoji specifično krivično djelo koje se zove "proganjanje nevinog", ističući da je to djelo specijalno namijenjeno za tužioca za kojeg se ispostavi da proganja lice za koje unaprijed zna da nije krivo.
"Tvrdim da u ovoj našoj situaciji optužnice protiv predsjednika /Republike Srpske/ tužioci unaprijed znaju da to što se inkriminira ne stoji", istakao je Bubić i zaključio da Šmit radi stvari koje su protivne pravnom poretku BiH.
