"Ova vrsta zakona omogućiće, osim kontrole redovnog poslovanja, uvođenje inspekcijskog nadzora jednom godišnje. Sada se uvodi mogućnost da građani, republički organi, kao i sva druga fizička i pravna lica koja su zainteresovana, izvrše jednu vrstu predstavke gdje će se vršiti i vanredna inspekcijska kontrola ovih organizacija", pojasnio je Bukejlović.

On je naveo da je cilj i prevencija od zloupotrebe rada neprofitnih organizacija, jer se otvara mogućnost da se kroz nelegalne tokove novca sredstva koriste za pravljenja društvene destrukcije, destabilizacije i finansiranje terorističkih organizacija.

"Nažalost, BiH se do skoro nalazila na svjetskoj listi visokorizičnih zemalja, a skinuta je 2015. godine. Tek od 2020. godine je skinuta sa liste visokorizičnih zemalja EU. Ovo je pokazatelj kako nas posmatraju Evropa i svijet i to nam daje zadatak da zakonom regulišemo rad i transparentnost neprofitnih organizacija", istakao je Bukejlović.

Kada je riječ o praksi zemalja EU, Bukejlović navodi primjer Hrvatske koja je Zakon o finansiranju i radu neprofitnih organizacija i njihovom računovodstvu usvojila 2014. godine.

On je napomenuo da su ovu oblast zakonski uredile i Srbija i Crna Gora.

"U Republici Srpskoj Zakon o udruženjima i fondacijama reguliše segment koji se odnosi na registraciju, unutrašnju organizaciju i prestanak rada. Međutim, javnost rada i finansijski tokovi, podnošenje finansijskih izvještaja i poslovne knjige nisu bile dostupne. Novim zakonom se predviđa njihova obaveza da svoje finansijske tokove koji se odnose na iznos koji im je doznačen, naznaku uplatioca, kao i način utroška sredstava, šalju polugodišnje i godišnje izvještaje Ministarstvu pravde da bi se vršio nadzor nad zakonitošću rada", rekao je Bukejlović.