Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić izjavio je Srni da donošenje prvog Ustava Republike Srpske prije 31 godinu nije bio ratni potez nego je on usvojen u mirnodopsko vrijeme i njime je utemeljena pozicija srpskog naroda unutar BiH.
"Republika Srpska se danas i kreće u ukviru koji je uspostavljen Ustavom. Ni više ni manje. Na nama je da to unapređujemo i prenesemo drugima u amanet. Nadam se da će se doći do pozicije da Srpska promijeni svoj ustav u određenim segmentima i da to ima pozitivne efekte narednih 30 godina", rekao je Ćosić.
Ćosić je istakao da su ljudi, koji su prije 31 godinu donijeli Ustav, znali da će on da egzistira i nakon toliko vremena, te naveo da Republika Srpska traje duže od mnogih državnih tvorevina na ovom prostoru.
"Ona koja je bila prvi istinski pokušaj ujedinjenja, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, nastala je 1. decembra 1918. godine i trajala 23 godine, a mi danas proslavljamo 31 godinu od donošenja Ustava Republike Srpske", rekao je Ćosić.
Ćosić je rekao da datum donošenja Ustava Republike Srpske treba obilježavati sa sjećanjem na one koji su imali viziju i dovoljno hrabrosti.
"Republika Srpska je državotvorni entitet unutar državne zajednice BiH. Kada bi se gledalo unazad Republika Srpska je potpuno jednaka federalna jedinica unutar BiH. Niko nema problem da Republika Srpska egzistira i funkcioniše unutar BiH i kao takva ima Ustav, kao najviši pravni akt", rekao je Ćosić.
Ćosić je podsjetio da Ustav Srpske donesen u mirnodopsko vrijeme, u periodu kada je i osnovana Republika Srpska.
"Tada je na ovom području bio mir. To je čak i prije onog 1. marta 1992. godine, koji se veže za prve barikade i ubistvo srpskog svata na Baščaršiji", podsjetio je Ćosić.
Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju, i koji je garantovao punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.
Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH, a nakon referenduma koji je održan 1. marta i na kojem nisu učestvovali Srbi.
