"Ona je vječni podsjetnik na podvige koje smo u stanju postići onda kada smo složni, jedinstveni, okupljeni oko nacionalnih interesa i naše Republike Srpske", rekla je Cvijanovićeva u obraćanju na obilježavanju 30 godina od operacije "Koridor".

Cvijanovićeva je poručila da je zbog toga zajednička dužnost institucija i svih pojedinačno da odlučno brane ono za šta su se izborili najbolji u srpskom narodu.

"Da u ovim izazovnim vremenima složno stanemo iza najvažnijih nacionalnih interesa i jasno podvučemo zajedničke crvene linije. Linije ispod kojih nikad ni po koju cijenu nećemo ići, koliko god da su snažni napadi i pritisci sa kojima se suočavamo", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je prošlo 30 godina od najvažnije bitke u Odbrambeno-otadžbinskom ratu i tri decenije duge istorije Republike Srpske, a o njenom značaju pisali su i govorili mnogi istoričari, oficiri, generali, ali i obični hrabri borci koji su je u najvećoj mjeri iznijeli na svojim plećima.

Ali, dodala je ona, osim istorijskih zapisa i dragocjenih svjedočenja učesnika, o značaju acije "Koridor" najupečatljivije govori njen naziv koji se udomaćio u narodu i glasi - bitka za život.

"Operacija `Koridor` je bila upravo to. Bitka za život, za opstanak, za tek rođene bebe u banjalučkom porodilištu kojima su tadašnji svjetski moćnici uskratili pravo na kiseonik, a time i na život", naglasila je Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske rekla da su posljedice smrtonosne vazdušne kopnene blokade zapadnog dijela Republike Srpske bile strašne, a one najstrašnije mjerile su se tragično ugašenim životima naših 12 zvjezdica.

"I upravo zato danas s pravom možemo reći da je probijanjem spasonosnog koridora prema Srbiji udahnut život Republici Srpskoj. Krajina i Posavina spojene su sa Semberijom i jugoistočnim krajevima, čime je Republika Srpska teritorijalno integrisana u jednu nedjeljivu cjelinu. Zbog toga, ova veličanstvena operacija zauzima i uvijek će zauzimati posebno mjesto u kolektivnom sjećanju našeg naroda", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je cijena slobode u kojoj danas živi srpski narod bila previsoka, kako na ovom, tako i na mnogim drugim mjestima širom Republike Srpske.

Cvijanovićeva je poručila da je zato trajna obaveza srpskog naroda da se okuplja na ovim mjestima koja su kamen temeljac Republike Srpske, te da mladi naraštaji i generaciji koje stasavaju nauče da poštuju žrtvu ugrađenu u temelje slobode.

"/Trajna je obaveza/ da budu zagledani u budućnost, a ponosni na slavnu prošlost, baš kao što smo i mi danas ponosni na našu Republiku i naše zajedničke podvige. Operacija Koridor je jedan od najsjajnijih", poručila predsjednik Republike.

Operacijom "Koridor" uspostavljena je veza Srpske sa Srbijom i Srpska je dobila kompaktnu teritoriju. Izvele su je snage 1. Krajiškog korpusa, Istočnobosanskog korpusa i policije Republike Srpske Krajine, a komandant operacije bio je tadašnji komandant 1. Krajiškog korpusa general Momir Talić.

Odluka o proboju Koridora donesena 18. juna 1992. godine, da bi se deblokirao zapadni dio Republike Srpske, koji je bio odsječen 42 dana, a u okruženju je bilo oko milion i po stanovnika.

Direktan povod za akciju "Koridor života" bila je smrt 12 beba u banjalučkom porodilištu zbog nedostatka kiseonika.

Akcija je počela nakon što su snage HVO-a, zauzimanjem Modriče, presjekle kopneni put između zapadnog dijela Srpske i tadašnje SAO Krajine sa istočnim dijelom Srpske i Srbijom.

Vojna operacija "Koridor 92" trajala je od 14. do 28. juna na području Posavine i omogućila je spajanje zapadnih dijelova Srpske i Republike Srpske Krajine sa ostatkom Srpske i Srbijom.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, u operaciji "Koridor" poginulo je 877 pripadnika Vojske Republike Srpske, 15 pripadnika MUP-a Srpske i 17 pripadnika MUP-a Republike Srpske Krajine.