"Nažalost, stav tih predstavnika bio je štetan sve ovo vrijeme u BiH. Bez obzira što prijete pojedincima i partijama, mislim da je najveća sankcija za BiH to što je morala da preturi tolike visoke predstavnike preko glave", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Doboju upitana da prokomentariše izjavu njemačkog diplomate Kristijana Šmita da će 1. avgusta stupiti na dužnost visokog predstavnika u BiH i da su mu na raspolaganju izvršna ovlaštenja Kancelarije visokog predstavnika, koja je i dalje potrebna BiH.

Cvijanovićeva je rekla da ti predstavnici apsolutno nisu imali izbalansiran pristup.

"Ono što ne bi bila sankcija i bilo bi dobro, jeste da nema visokih predstavnika, ili da budu svedeni u okvir onoga što im je mandat. A onda da se mi u BiH, kao ozbiljni ljudi, institucije i partije zaista krećemo evropskim putem, a ne da nam se pravi lažna slika - ako centralizujemo državu", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je relevantno samo ono što rade ljudi koji su direktno izabrani na izborima.

Prema njenim riječima, nijedan međunarodni predstavnik, bez obzira ko ga postavio, ne može da zamijeni i radi ono što radi lokalna i domaća vlast i nema pravo da kažnjava bilo koga, bez obzira što upozoravaju kako imaju određene mehanizme na tom planu.

"Na šta liči da imamo demokratiju, institucije, procese i izabrane ljude, a onda dođu drugi - neki neizabrani stranac i nama prijeti u našoj zemlji kako će on urediti određene odnose... Neće oni to uređivati jer mi ovdje uživamo podršku naroda koji je birao nas, a ne visoke predstavnike. NJihovo je da pomažu, a ne odmažu procesima u BiH i prijete. Ne volim prijetnje, već volim da živim u demokratskom društvu u kome nijedan stranac neće ovdje doći da nam drži predavanja šta treba da radimo", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ponovila da niko ne spori izvršna ovlaštenja ako su ona propisana, ali da nisu u redu razne ranije intervencije visokih predstavnika koje izlaze iz okvira stvarnog njegovog mandata.

"Doživljavam ih kako ih je Dejtonski sporazum predvidio, odnosno da budu oni koji olakšavaju procese i pomažu izgradnji društva, harmonizovanju odnosa i zajedničkim ciljevima u BiH. A ne da nekog kažnjavaju i prijete...", rekla je Cvijanovićeva.

Upitana da prokomentariše izjavu Šmita da je "zločin u Srebrenici monstruozan genocid", Cvijanovićeva je rekla da odnos prema Srebrenici svako može da gradi na svoj način.

"Što se tiče institucija Srpske, mi smo već pokazali kako tretiramo sve te teške zločine. Oni su za osudu, ali nije u redu davati političke kvalifikacije na taj način za bilo šta što se dešavalo na ovim prostorima", poručila je Cvijanovićeva.