Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je u temeljima Republike Srpske jedan od najvažnijih stubova na kojima počiva naša otadžbina upravo djelo Petra Kočića - i književno i političko, oba podjednako značajna i nezaobilazna u kontekstu ukupne istorije srpskog naroda.
Na svečanoj akademiji u okviru 59. "Kočićevog zbora" u Banjaluci, Dodik je čestitao dobitniku "Kočićeve nagrade" srpskom književniku Matiji Bećkoviću koji se, kako je rekao, upisao među ljude koji se bore za slobodu, istinu i pravdu, kao i dobitnici nagrade "Zmijanjče" učenici Osnovne škole "Dositej Obradović" iz Prijedora Tamari Bilbiji za pjesmu "Moja Republika Srpska".
Dodik je istakao da je "Kočićev zbor" okupio poštovaoce istine, slobode i otadžbine, jer je jedinstvena književno-politička ličnost Srba 19. i 20. vijeka, tipičan izdanak ljutog krajiškog podneblja, koji srcem, ali i snažnim i izrazitim intelektom bije bitke za slobodu i prava svog naroda, jednako socijalna koliko i nacionalna.
"Okupio nas je jedan od naših najvećih sunarodnika s ovih prostora, čovjek koji je beskompromisno volio i branio istinu, slobodu i otadžbinu. Branio je prava Srba u okupiranoj zemlji, branio je i njegovao ljepotu srpskog jezika, kojim se služio i kao pisac, ali i kao narodni tribun", naglasio je Dodik u obraćanju na svečanoj akademiji.
Kako je zapisao Vladimir Gaćinović, idejni tvorac "Mlade Bosne", 1910. godine, naveo je Dodik, Petar Kočić je prvi koji je poslije turskog ropstva svojom književnošću počeo da izvodi Srbe iz blata u koje su ih uveli Turci.
"Petar Kočić je postao sinonim borbe za slobodu i pravdu, koje, nažalost, sam nije dočekao. O sebi je govorio: `U ropstvu se rodih, u ropstvu živjeh, u ropstvu, vaime, umrijeh`. Prerani odlazak Petra Kočića osiromašio je i srpsku književnu misao, a kao političar usudio bih se reći i srpsku političku misao s ove strane Drine", naglasio je predsjednik Srpske.
On je dodao da Kočićeva književna zaostavština nije velika po obimu, ali je po značaju nemjerljiva i istakao da je njegov osebujan književni izraz ostao neprevaziđen i do današnjih dana.
Dodik je istakao da je zborovanje na Manjači jedno od najvećih okupljališta srpskog naroda koji slave Kočićev život.
Predsjednik Srpske je podsjetio na riječi Jovana Dučića, znamenitog Srbina, pjesnika iz Hercegovine koji je Kočićev prerani odlazak opisao kao "izvanredan gubitak koji je jedan naš prelomljeni mač, i jedan zamukli glas pobede, i jedna naša izgubljena bitka, a za ljude iz Kočićeve zemlje njegova smrt je bila jedna velika žalost i zato što je Kočić do onog vremena bio najbolji onomašnji prozni pisac koji je postojao".
"Iako smo i vijek i nešto duže nakon njegove smrti i dalje pod okupacijom, Kočić bi bio srećan da je mogao da vidi da su Srbi s ove strane Drine stvorili sebi otadžbinu koja treba da bude garancija njihove slobode. I njihove i slobode svih ljudi koji u njoj žive", rekao je Dodik.
Stvorili smo Republiku Srpsku, kaže Dodik, a ljudi koji žive u Srpskoj žele da dijele slobodu sa drugima.
"Deklaracijom sa Svesrpskog sabora smo potvrdili da samo jedan narod, jedan jezik i jedna vjera. Zašto nam spore da budem jedan narod, jedan jezik, jedna vjera. Ako izgubimo jezik izgubićemo identitet, a ako izgubimo identitet izgubićemo državu, a gubitkom države gubine slobodu", rekao je Dodik.
Predsjednik Srpske poručio da se Kočić odlučio da se bori za pravdu, a njegova zvijezda sija i danas i to će trajati.
"Zato je važno da širimo priču o značaju Kočića, jer kada govorimo o njemu, govorimo o nama", rekao je Dodik.
Predsjednik Srpske je podsjetio da je Benjamin Kalaj želio da uništi srpski jezik i napravi bosanski, a i danas ima nekih koji govore da Srbi to treba da urade kao da su uzalud dati srpski životi.
"O ovom vremenu će pisati. Na nama je da se ne odreknemo nas, istine, pravde i Republike Srpske", zaključio je Dodik.
