Obilježavanje Svetih prebilovačkih i svehercegovačkih mučenika i 83 godine od jednog od najsvirepijih zločina nad srpskim narodom od ove godine uvršteno je u kalendar Odbora Vlade Republike Srpske za obilježavanje i njegovanje tradicije odbrambeno-oslobodilačkih ratova, koji je zajedno sa Muzejom žrtava genocida priredio izložbu "Prebilovci 1941", rekao je večeras u Prebilovcima ministar boračko-invalidske zaštite Srpske Danijel Еgić.
"Ovaj događaj zaslužuje da se nađe u tom kalendaru s obzirom na velike žrtve i način njihovog stradanja, ali i zbog toga što je ovaj događaj ostavio neizbrisive posljedice na ljude ovog kraja i na cijeli srpski narod", rekao je Еgić novinarima.
On je istakao da je važno posvetiti pažnju ovakvim događajima da bi se razumjela dešavanja iz tih godina i da bi se to prenijelo potomcima kako se takvi zločini nikada ne bi ponovili.
"Šta su ti ljudi učinili da to dožive? Od 1.000 ljudi koliko ih je bilo u ovom selu preživjelo je 180, a 57 porodica je potpuno zatrto i nemaju potomstvo. To je bezumlje i sumrak umova, patološka mržnja", rekao je Еgić.
On je dodao da će izložba "Prebilovci 1941" večeras biti predstavljena u Prebilovcima i izrazio što, kao predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za obilježavanje i njegovanje tradicije odbrambeno-oslobodilačkih ratova i ministar boračko-invalidske zaštite, učestvuje u obilježavanju ovog važnog događaja.
U Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima koji je sagrađen i osveštan 2015. godine u znak sjećanja na oko 4.000 Srba donje Hercegovine koje su ustaše ubile u Drugom svjetskom ratu, večeras će biti služeno večernje, a nakon toga otvorena izložbena postavka u Domu kulture u tom naselju kod Čapljine.
Ovaj praznik ustanovljen je u kalendaru na datum kada su ustaše 1941. godine zvjerski ubile više od 850 mještana ovog sela, uglavnom žena i djece i bacile u jamu u Šurmancima nadomak Međugorja.
Ovaj zločin je u bivšoj Jugoslaviji prikrivan, a 1961. godine jame u koje su bacani Srbi su zabetonirane.
Otkopavanje 13 jama na području donje Hercegovine počelo je 1990. godine, a kosti više od 4.000 Srba 4. avgusta 1991. godine su sahranjene u spomen-kosturnicu u Prebilovcima.
U junu 1992. godine tokom ofanzive "Čagalj" pripadnici HOS-a i HVO-a minirali su spomen-kosturnicu.
Po povratku Srba u Prebilovce poslije 2000. godine, ostaci kostiju su sakupljeni, a po izgradnji Hrama Vaskrsenja Hristovog počivaju u njegovoj kripti.
