"Ne treba imati dilemu da su Eskobarove prijetnje sankcijama direktno usmjerene prema Dodiku i političkom vrhu Republike Srpske, a ne prema građanima Srpske, kako se to sada u javnosti pokušava predstaviti", rekao je Kesić.

On navodi da to nije ništa novo i da je riječ "o taktici američke administracije kojom pokušavaju da pronađu političke lidere spremne da, zbog straha ili interesa, prodaju svoj politički uticaj i urade ono što se od njih traži", prenosi "Sputnjik".

"Čisto sumnjam da ovo dolazi iz vrha američke administracije. Ovo je prije potez srednjih funkcionera iz Stejt departmenta koji za te funkcije nisu zreli i koji sada pokušavaju na svaki način da blefiraju i kroz prijetnje ostvare neke rezultate, kako bi opravdali svoje funkcije i unapređenja", ocjenjuje Kesić.

On je naveo da je Eskobar još ranije pokazao da ne prihvata legitimne predstavnike naroda na Balkanu izabrane na demokratskim izborima, ukoliko ne podržavaju stavove koji im se nameću ne samo od američke administracije, već i od Brisela, a istovremeno postoji spremnost da se pohvale antidemokratski potezi i lideri na Balkanu, poput Mila Đukanovića, za kojeg misle da je model ponašanja za cio region.

Na pitanje u kojoj mjeri su Eskobarove prijetnje sankcijama realne i da li bi bile sprovedene u skladu sa uredbom o Zapadnom Balkanu koju je ljetos potpisao američki predsjednik DŽozef Bajden, Kesić kaže da u tom pogledu ne treba imati iluzija, jer je upravo taj srednji nivo Stejt departmenta i nametnuo prve sankcije Dodiku.

"To je pri kraju administracije Baraka Obame učinio Brajan Hojt Ji, zbog straha da će Dodik pronaći zajednički jezik sa novom administracijom, jer je Donald Tramp bio antiglobalista, baš kao i Dodik. Dakle, još tada smo vidjeli da je taj srednji nivo Stejt departmenta i drugih američkih institucija sposoban da izmanipuliše sistem i da kazni svakoga ko ne ispunjava njihove želje", rekao je Kesić.

On kaže da je uredba o Zapadnom Balkanu postojala i ranije, ali je sada proširena tako da mogu maltene svakoga ko se ne slaže sa njihovim ultimatumima da stave na neki spisak sankcija.

"To jeste realno, ali je isto tako realno da bez Republike Srpske i Milorada Dodika ne može da se rijnarodnoj zajednici, Vašingtonu i Briselu, do sada išli samo jednim putem - putem pokušaja nametanja visokocentralizovane države i oduzimanja nadležnosti od Srpske, entiteta i kantona. Taj se put pokazao neuspješnim i zato smo sada došli u najozbiljniju krizu", ocjenjuje Kesić.

Kada je riječ o eventualnom proširenju sankcija i na druge političare i predstavnike određenih političkih stranaka, Kesić kaže da nema granice do koje su oni spremni da idu, tim prije što za implementaciju sankcija nema potrebe da se dokazuju optužbe.

"Pa mi tako imamo sankcije koje su uvedene protiv gospodina Dodika pod širokom definicijom da on 'prijeti Dejtonskom sporazumu', iako ta prijetnja zapravo dolazi od strane onih institucija i ljudi koji su promijenili Dejtonski sporazum i uveli nas u ovu krizu", ističe Kesić.

On vjeruje da američka administracija ovakvim potezima samo produbljuje krizu, umjesto da krene korak unazad, sagleda da ta neuspješna politika ne može ni sada dati rezultate sa novim prijetnjama sankcijama i krene putem razgovora kako bi se vratili na ono zbog čega je Dejton uspio onda kada drugi mirovni planovi nisu.

"U posljednjih dvadeset godina nadležnosti entiteta i kantona su u velikoj mjeri prebačene na nivo BiH i zato se sada nalazimo u situaciji gde dalje pretnje i pravno nasilje ne mogu da daju rezultate, već samo mogu da tu zajedničku državu gurnu ne samo u veću krizu, nego velikim korakom i prema razlazu", ukazuje Kesić.

On ukazuje da se preko sile i pritiska ne može oživjeti nešto što je pri kraju, niti se to može održavati na ovakav način, jer čak i kada bi uveli sankcije to ne rješava ključne probleme u BiH i definitivno neće riješiti problem Izbornog zakona.

"Ako ne riješe taj problem, onda nije u pitanju samo, kako oni to vide, opstrukcija od strane srpskog naroda i srpskih predstavnika, već se to mora proširiti i na hrvatski narod i hrvatske predstavnike", smatra Kesić i dodaje da ako se uđe u tu fazu, onda SAD mora da objasni šta spašava ako polovina građana koji žive u BiH ne vidi budućnost u njenom opstanku.

Upitan da li bi se na meti američkih sankcija mogli naći i političari iz Srbije koji pružaju podršku Republici Srpskoj, Kesić kaže da ne treba ići daleko da bi se vidjeli razlozi iz kojih bi se vlasti u Beogradu mogle naći na meti pritisaka, jer iz SAD uvijek mogu da potegnu pitanje dobrih odnosa sa Kinom i Rusijom.

"Tome nema kraja pa se definitivno može koristiti i ta karta u odnosima sa Srbijom, u želji da neko bude uplašen i reaguje na način koji više odgovara američkoj administraciji, a pogotovo Stejt departmentu. Ali, treba imati na umu da ko god popusti pod pritiskom, uvijek se nalazi na nišanu sljedeći put kada je nešto potrebno, a oni koji pritisak vrše tada ni ne moraju da se pozivaju na 'preveliku bliskost sa Banjalukom ili Dodikom'", kaže Kesić.

Oni će, ističe Kesić, naći drugi izgovor za taj pritisak i prijetnje, pa je zato bolje odmah izaći i reći da ta vrsta spoljne politike i diplomatije u startu nema šanse za uspjeh.

"To je Milorad Dodik i učinio i Eskobaru odgovorio na način kako zaslužuje jedan diplomata koji je pri prvoj posjeti našao za shodno da posegne za prijetnjama. Ako je to diplomatija, onda je to indikacija da su SAD i Stejt department u jednoj fazi dezorijentacije i da ovakav pristup nema mogućnost da ostvari napredak u pogledu brojnih otvorenih pitanja ne samo u BiH , već i na Balkanu", zaključio je Kesić.