Na ročištu predsjedniku Republike Srpske i v.d. direktoru "Službenog glasnika" Milošu Lukiću, optuženim za nesprovođenje odluka Kristijana Šmita, Golićeva, koja je članica Kluba Bošnjaka, je na pitanja Dodika o pravima konstitutivnih naroda u Srpskoj, istakla da svi konstitutivni narodi imaju sva prava i slobode, čemu je pogotovo doprinio Dodik kada je 1998. godine došao na vlast.

"Vi ste ljudima vratili dostojanstvo da mogu da rade u svim državnim institucijama", konstatovala je Golićeva.

Golićeva svjedočila pred Sudom BiH, odgovarala na Dodikova pitanja

Dodik je pitao da li je tražio neko od nje da radi mimo zakona i ustava BiH i Republike Srpske, na šta je ona kratko odgovorila da nije, te naglasila da je svim predsjednicima Vijeća naroda, kao i njoj, naglašeno da se drže Ustava i zakona, a ko nije spreman da poštuje da može da odstupi.

Na pitanje Dodika da li je ikada osjetila poniženje kao članica Kluba Bošnjaka, Golićeva je rekla da nije nikada, nego da im je vraćeno ljudsko dostojanstvo.

Golićeva je tokom svjedočenja navela da je u junu 2023. godine Klub Bošnjaka pokrenuo vitalni nacionalni interes vezano za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, nakon čega je Klub Bošnjaka 4. jula 2023. donio odluku o poništenju odluke o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa.

Ona je govorila i o tome da je Klub Bošnjaka pokrenuo i zaštitu vitalnog nacionalnog interesa vezano za Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, te napomenula da su na kraju odustali i od tog prijedloga.

Dodik: Odbijajući svjedočenje Šmita Sud BiH štiti nepravo

Prema njenim riječima, Klub Bošnjaka je odbio taj prijedlog jer je Šmit donio odluku kojim je stavio van snage taj zakon.

Ona je napomenula da se tada govorilo o tome da bi moglo doći do progona osoba koje sprovode ovaj zakon, a kada su Šmitove odluke objavljene u "Službenom glasniku BiH", onda je kazala da je shvatila o kakvom krivičnom progonu je riječ.

Na pitanje Dodikove odbrane da li je imala utisak da je sve rađeno u koordinaciji s Tužilaštvom BiH, OHR-om ili možda Ambasadom SAD da bi se pokrenuo proces kriminalizacije, Golićeva je navela da su predstavnici Kluba bošnjačkog naroda stalno bili "u kontaktu s nekim", ali da ne zna s kim.

Na pitanje Lukićeve odbrane, Golićeva, koja je svojevremeno obavljala i funkciju direktora "Službenog glasnika Republike Srpske", objasnila je da direktor ne može uticati na to šta se može objavljivati u "Službenom glasniku" niti da se bilo šta može spriječiti ili mijenjati prilikom objavljivanja.

Na pitanje Dodika da li su oba ta zakona prošla proceduru i dostavljena Narodnoj skupštini Republike Srpske i njemu kao predsjedniku Republike Srpske, ona je odgovorila potvrdno.

Podrška Dodiku i Lukiću pred Sudom BiH nije izostala ni ovaj put

Naredno ročište je zakazano za 28. avgust, kada bi trebalo da bude saslušana svjedok odbrane Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar predsjednika.

Sudija Sena Uzunović, obrazlažući razloge zbog kojih Šmit ne može biti pozvan kao svjedok, pročitala je informaciju koja im je dostavljena iz Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara da okolnosti na koje bi se on saslušavao nisu relevantne za ovaj predmet.

Ona je navela da se Dejtonski sporazum i rezolucije mogu dokazivati bez tog svjedoka.

Uzunovićeva tvrdi da Šmit ima diplomatski status kao visoki predstavnik, da je on diplomatski agent koji uživa imunitet i da nije obavezan da svjedoči.

Dodik je poručio da zahtijeva da mu se dopisi i akta koja se prosljeđuju dostavljaju na ćirilici i na srpskom jeziku.

Prilikom određivanja termina narednog ročišta, Uzunovićeva je navela da je sedam puta odgađano ročište i da su iz VSTS-a skrenuli pažnju, da je Sud BiH upozoren i da im je preporučeno da se suzbije praksa odlaganja ročišta.

Prihvaćen je i prijedlog Lukićeve odbrane za saslušanje generalnih sekretara Vlade i parlamenta Srpske Dalibora Panića i Borana Bosančića.

Pratite nas i putem Vibera