Predstavljajući izvještaj Komisije za Srebrenicu, Grajf je na konferenciji za novinare u Beogradu rekao da tijelo kojem predsjedava smatra da u Srebrenici nije bilo genocida.

Međutim, prema njegovim riječima, Komisija prepoznaje činjenicu da su hiljade ljudi koji su bili ratni zarobljenici ubijeni na najstrašniji način, zbog čega odgovorni za te zločine moraju da budu privedeni pravdi.

"Komisija smatra da zločini u Srebrenici ne mogu da se smatraju genocidom u skladu sa članom 6a Rimskog statuta", rekao je Grajf.

On je objasnio da ključ za predupređivanje genocida u budućnosti leži u tome da se genocid definiše kako treba.

"Termin genocid ne smije da se koristi olako. Ukoliko bismo taj termin koristili non-stop, vremenom bi prerastao u frazu i postao bi beznačajan. Svaka vojska u svakom konfliktu bi postala genocidna i sam značaj genocida ne bi bio veliki", ukazao je Grajf.

On je istakao da bi finalni izvještaj Komisije trebalo da pomogne svima da se suoče sa prošlošću, da osnaži toleranciju među narodima i da pomogne konačnom pomirenju i zajedničkom suživotu svih naroda u BiH.

"Komisija ne želi da umanji patnju bilo kojeg naroda. Naprotiv, članovi Komisije poštuju sve žrtve i saosjećaju sa svima koji su izgubili najmilije u ratu u BiH", dodao je Grajf.

Prema njegovim riječima, članovi Komisije željeli su da analizu ljudske patnje stave u kontekst pomirenja i dijaloga.

"Komisija se nada da će poslije ovog izvještaja biti sprovedeni konkretni koraci kako bi se svi suočili sa prošlošću na osnovu čienjenica – sve strane koje su bile u konfliktu, ali i međunarodna zajednica", rekao je Grajf.

Prema mišlenju članova Komisije, jedan od načina za uspostavljanje istinskog dijaloga i pomirenja jeste da svi narodi i svi predstavnici međunarodne zajednice odaju počast stradalima u isto vrijeme na svim mjestima gdje su se ta stradanja dogodila, i to bez izuzetka.

"Nadamo se da će ovaj izvještaj, kao i aktivnosti političara i zvaničnika dovesti do pomirenja", naglasio je Grajf.

On je napomenuo da je Komisija željela da stigne do istine putem objektivne analize činjenica primarnih i sekundarnih izvora informacija.

Grajf je ukazao da je Komisija u toj namjeri imala opstrukcije od institucija na nivou BiH, koje su joj uskraćivale pravo na pristup informacijama od javnog značaja.

Prema njegovim riječima, Vlada Republike Srpske pružila je svu pomoć i podršku Komisiji za Srebrenicu od trenutka kada je njenim rješenjem iz februara 2019. godine i imenovana.

"Želio bih da kažem da smo mi bili potpuno nezavisni i da niko nije želio da se miješa ili da vrši pritisak na nas i da nam diktira šta treba da radimo. Mi smo bili apsolutno samostalni, zbog čega sam ponosan na činjenicu što sam bio predsjedavajući takve komisije", naglasio je Grajf.

On smatra da je izuzetno važno i to što je članovima Komisije Vlada Srpske obećala da će prihvatiti sve zaključke iz njihovog izvještaja po cijenu bilo kakvih posljedica.

"Vlada Republike Srpske je preuzela veliki rizik na sebe, ali je tako odlučila i održala obećanje", zaključio je Grajf.

Komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji osnovana je zaključkom Narodne skupštine Republike Srpske 2018. godine, a konstituisana je u martu 2019.

Komisija, koju čini 10 stručnjaka sa svih kontinenata, poslije dvije godine rada objavila je Izvještaj o stradanju svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine na više od hiljadu stranica.

Poslije objavljivanja tog dokumenta bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo je "zakon o zabrani i sprečavanju negiranja genocida".