Vlada Republike Srpske usvojila je Trideset i prvi izvještaj Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija koji je, u ime Republike Srpske kao potpisnice svih aneksa koji čine Dejtonski sporazum, generalnom sekretaru UN i zemljama članicama Savjeta bezbjednosti, uputio predsjednik Vlade Republike Srpske.
Trideset i prvi izvještaj Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN odnosi se na period oktobar 2023- april 2024. godine i u njemu, kao i u svojim dosadašnjim izvještajima, Vlada Republike Srpske izražava svoja viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, a u cilju razjašnjavanja svojih stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.
U prvom dijelu izvještaja, Republika Srpska još jednom ističe svoju privrženost Dejtonskom sporazumu, koji više od 28 godina uspješno čuva mir između tri ranije zaraćena konstitutivna naroda u BiH — Bošnjaka, Srba i Hrvata. To uključuje i opredijeljenost za ustavni poredak, kao i suverenitet, teritorijalni integritet BiH. Podrazumijeva i nepokolebljivu posvećenost daljem miru u BiH.
U drugom dijelu govori se o brzom napretku koji je višenacionalno rukovodstvo BiH nedavno postiglo na pitanjima integracije BiH u ЕU i ističu ključni koraci neophodni da bi BiH napredovala na putu ka ЕU. Republika Srpska pozdravlja odluku Еvropskog savjeta da prizna ovaj napredak odobravanjem početka pregovora BiH o članstvu u ЕU i ponavlja svoju snažnu podršku integraciji BiH u ЕU. U drugom dijelu Izvještaja objašnjava se zašto je federalna ustavna struktura BiH ne samo u skladu sa zahtjevima ЕU, nego i zašto je važna za evropsku bezbjednost.
Uz to, u ovom dijelu naglašava se da je, s obzirom da BiH počinje pregovore o pristupanju ЕU, davno prošlo vrijeme da se suverenitet i demokratska samouprava vrate BiH zatvaranjem Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Kao što je ЕU jasno stavila do znanja, prisustvo stranca koji tvrdi – bez ikakvog pravnog osnova – da ima neograničenu despotsku vlasti u BiH, suprotno je putu BiH u ЕU. Krajnje je vrijeme i da se strane sudije u Ustavnom sudu BiH zamijene sudijama koji su državljani BiH, što je reforma koju je Еvropska komisija navela među svojih 14 ključnih prioriteta za integraciju BiH u ЕU.
U trećem dijelu, Republika Srpska ukazuje na napore penzionisanog njemačkog političara koji tvrdi da je visoki predstavnik, Kristijana Šmita, i njegovih pobornika, da sabotira politički napredak BiH i integraciju u ЕU. Samo pet dana nakon što je Еvropski savjet odlučio da otvori pristupne pregovore sa ЕU, Šmit je, namjerno postupajući protiv jasno izraženih primjedbi ЕU, izdao nezakonitu odluku kojom navodno donosi 114 izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Svjestan da su njegova diktatorska ovlašćenja potpuno nespojiva sa evropskim putem BiH, i vidjevši da su partneri na vlasti u BiH iz reda različitih naroda dokazali koliko mogu postići, Šmit je namjerno izazvao političku krizu da poremeti integraciju BiH u ЕU, koja mu služi kao argument da BiH ne zaslužuje suverenitet niti da njome upravljaju njene demokratske institucije.
U trećem dijelu Izvještaja objašnjava se da Šmit progoni građane na osnovu „zakona” koji je nametnuo, a kojim propisuje kaznu zatvora za javne funkcionere koji odbiju da se povinuju njegovim nezakonitim dekretima. U protivpravnom pokušaju da svrgnu demokratski izabranog lidera, zvaničnici BiH – postupajući pod Šmitovim pritiskom – podigli su optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na osnovu Šmitovog lažnog novog krivičnog zakona.
Konačno, u trećem dijelu Izvještaja se bavi činjenicom da određene zemlje, u suprotnosti sa deklarisanom podrškom težnjama BiH da uđe u ЕU, potkopavaju političku stabilnost BiH i sabotiraju njenu integraciju u ЕU kroz stalno uplitanje u unutrašnje stvari BiH. Svi primjeri uplitanja u unutrašnje stvari BiH destruktivni su za buduće izglede BiH za članstvo u ЕU i uspjeh kao države.
Trideset i prvi izvještaj Republike Srpske Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija dostupan na internet stranici Vlade Republike Srpske u verziji na srpskom i engleskom jeziku.
