Poštovani čitaoci,

Ovog mjeseca slavimo jednonedjeljnu Pashu, jedan od najvažnijih praznika u jevrejskom kalendaru. Podsjeća Jevreje na kraj faraonskog ugnjetavanja u Еgiptu i egzodus jevrejskog naroda iz egipatskog ropstva. Priča govori o tome kako je Mojsije izveo jevrejski narod iz Еgipta, stigao u obećanu zemlju nakon 40 godina lutanja i tako uveo jevrejsku državnost.

Tokom svoje istorije, koja je često bila praćena beskrajnim stradanjima, jevrejski narod je dao neprocjenjiv doprinos čovječanstvu, etici i civilizaciji naše planete. Deset zapovijesti, koje su nastale nakon egzodusa Jevreja iz Еgipta, čine prvu, ranu formulaciju ljudskih prava i predstavljaju neophodan, univerzalni etički kodeks ponašanja. Oni su značajno oblikovali pravne temelje i etiku ponašanja judeo-hrišćanskog Zapada i uticali na civilizacijski razvoj čitavog čovječanstva u smislu proživljenog čovječanstva.

Omogućavanje jevrejskog života neposredno prije nego što je izašla u štampu, odlazeća ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer predstavila je trenutne brojeve azilanata. Еvidencija njihove samoubilačke migracione politike nije samo na papiru, već i na previše nadgrobnih spomenika u našoj zemlji. Brojne žene i djevojke koje su silovali i brutalno ubili muslimanski muškarci, muškarci, žene i deca koji su postali žrtve napada automobilima ili nožem, svi ovi ljudi.

Izraelski nastavak rata u Gazi izazvao je predvidljivu reakciju u svijetu koji je i dalje odlučan da ocrni jevrejsku državu. Zapadni mediji navode da je Izrael prekinuo primirje. U stvari, prekid vatre je već okončan više od dvije nedjelje ranije. Iako je Izrael pristao na još jedan dogovor uz posredovanje SAD, Hamas ga je odbio i odbio da oslobodi više talaca. Hamas nije ostavio Izraelu drugog izbora osim da nastavi rat. Usledio je vazdušni napad na Gazu.

Teroristička grupa je odmah objavila da je u bombardovanju u Gazi poginulo 400 civila. Ovo je bilo apsurdno jer Hamas nije mogao tako brzo da sazna broj žrtava i, kao i obično, nije uključio operativce Hamasa u ukupan broj žrtava. Ali u tipičnom ReЕek stilu, zapadni mediji su usvojili ovaj nevjerovatan broj ne dovodeći u pitanje.

Ništa manje predvidljivi nisu bili ni izraelski protesti da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu napustio taoce – od kojih se vjeruje da su 24 još uvijek živi – obnavljanjem rata. Najgorčiju i najbolniju optužbu iznijeli su neki od bivših talaca, koji su optužili Netanijahua da ignoriše sve što su rekli svijetu o strašnim uslovima u kojima se zatvorenici nalaze.

Teško da postoji osoba u Izraelu koja očajnički ne želi da se taoci vrate kući. I ne može se poreći da je razočaranje zbog neuspjeha da ih sve vratimo stvarno. Njihovo stanje je više nego užasno i duboka emocionalnost reakcije javnosti je potpuno razumljiva.

Vojne opcije

Nažalost, takve emocije su prepreka jasnom i neizbježno dosljednom djelovanju. Hamas će vratiti taoce samo ako se Izrael preda i ostavi ih na vlasti. Razlog zbog kojeg je uzela taoce bio je da osigura da Izrael nikada ne može pobijediti nju. Ako oslobodi sve taoce, Hamas više neće imati nikakve šanse da zaustavi Izraelce. Ona bi bila na kraju. Držeći svoje zarobljenike, Hamas ne samo da ima prednost, već drži i sve adute, znajući da je Izrael posvećen njihovom oslobađanju. Sve dok ih Hamas drži u svom brutalnom zatočeništvu, odlagaće pregovore o njihovom oslobađanju kako bi osakatio vojne opcije Izraela.

Izraelske snage već neko vrijeme znaju gdje se drže mnogi, ako ne i većina talaca, ali nisu uspjeli da dođu do njih jer bi ih Hamas u suprotnom ubio.

Oslobođeni taoci kažu da je dogovor jedini način da se oni vrate nazad. Strašna istina je da ih nikakav sporazum neće sve vratiti. To će postići samo potpuna predaja Izraela.

To bi značilo da bi Hamas preživio, da bi više talaca bilo uzeto i više Izraelaca bilo ubijeno, i da bi svaka zlonamjerna sila na Bliskom istoku imala podsticaj da udvostruči svoje napade na Izrael pod pretpostavkom da Izrael više neće činiti sve što može da ih pobjedi.

Stoga Izrael sada čini sve što može da uništi Hamas kao vojnu i vladajuću silu. Ova druga faza rata se razlikuje od prve jer Izrael više ne mora da se bori protiv Amerike.

„Međunarodna konferencija o borbi protiv antisemitizma“ održana je u Jerusalimu 26. i 27. marta 2025. godine. Ovaj događaj organizovalo je izraelsko Ministarstvo za dijasporu i borbu protiv antisemitizma, na čelu sa ministrom Amihajem Čiklijem. Dvodnevna konferencija dostigla je vrhunac 27. marta 2025. godine i okupila je brojne ličnosti iz politike, nauke, medija i jevrejskih zajednica iz različitih zemalja. Cilj je bio produbljivanje globalnog dijaloga o antisemitizmu, razvoj strategija za borbu protiv ove pojave i promovisanje međunarodne saradnje. Konferencija, održana u Međunarodnom kongresnom centru, privukla je pažnju širom sveta i viđena je kao značajan doprinos borbi protiv antisemitskih tendencija.

Pozadina i ciljevi

Konferencija je pokrenuta kao odgovor na sve veći antisemitizam širom svijeta, fenomen koji se posljednjih godina manifestovao u različitim oblicima - od fizičkih napada preko verbalnih napada do digitalnog govora mržnje. Na sajtu Ministarstva za dijasporu formulisano je centralno pitanje ko su glavni akteri savremenog antisemitizma. Ovo pitanje treba da rasvijetli uzroke i aktere ovog problema i razvije pristupe njegovom rješavanju. Događaj je pružio platformu na kojoj su se okupili stručnjaci i donosioci odluka iz različitih zemalja i kultura kako bi razmenili iskustva i razvili zajedničke pristupe.

Ključna briga je bila to

Jačanje solidarnosti sa Izraelom kao jevrejskom državom. U svom uvodnom govoru, ministar Amichai Chikli je naglasio da je borba protiv antisemitizma usko povezana sa podrškom Izraelu. On je konferenciju opisao kao priliku za podizanje svijesti i razvoj praktičnih akcija sa globalnim dometom. Organizatori su istakli da događaj ima za cilj stvaranje mreže saveznika koji će zajedno raditi na borbi protiv antisemitizma i prenijeti poruku jedinstva.

Učesnici i program

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu.

Premijer Benjamin Netanjahu, koji je otvorio konferenciju pozdravnim obraćanjem u kojem je naglašena hitnost ovog pitanja. Među ostalim učesnicima su bili i evropski političari kao što su Žordan Bardel, predsjednik francuskog Nacionalnog skupa, predstavnik mađarske partije Fides pod premijerom Viktorom Orbanom, poslanik iz redova Švedskih demokrata i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Druge ličnosti kao što su Herman Terč iz španske stranke Voks i bivši predsjednik Paragvaja Horacio Kartes doprinijeli su diskusiji svojim uvidima. Predsjednik Argentine Havijer Milei, prvobitno najavljen kao počasni gost, nije mogao da prisustvuje lično, ali je poslao pozdravnu poruku u kojoj je izrazio svoju podršku ciljevima konferencije. Program je bio sveobuhvatan i nudio je brojne diskusije, predavanja i interaktivne formate. Ključni paneli uključivali su teme kao što su kako radikalni islam podstiče antisemitizam na Zapadu, antiizraelska pristrasnost u međunarodnim institucijama i dvostruki standardi od bojnog polja do Međunarodnog krivičnog suda. Ove sesije su omogućile učesnicima da se pozabave uzrocima i posljedicama antisemitizma i razgovaraju o opcijama za akciju. Prateće ture, na primjer u region u blizini pojasa Gaze ili u Judeju i Samariju, nudile su direktan uvid u geopolitičke uslove na licu mjesta. Oni su viđeni kao koristan dodatak programu jer su promovisali razumijevanje složenih odnosa.

Bilo je i radionica i radnih grupa koje su nudile prostor za dubinske diskusije. Fokus je bio na temama kao što su uloga medija u borbi protiv antisemitizma, izazovi sa kojima se suočavaju jevrejske zajednice u dijaspori i razvoj obrazovnih inicijativa za prevenciju. Učesnici su smatrali da su ovi formati obogaćujući jer su podržali razmjenu najboljih praksi i ideja i stvorili osnovu za buduću saradnju.

Raznovrsni dijalog

Organizatori su vodili raznovrstan dijalog pozivajući predstavnike različitih političkih spektra kako bi omogućili sveobuhvatnu razmjenu. Pored Netanjahua i Čiklija, ulogu je odigrao i predsjednik Isak Hercog koji je održao privatni sastanak sa jevrejskim liderima uoči konferencije. Ovaj događaj je pružio opuštenu atmosferu za razmjenu i pokazao posvećenost Izraela jačanju veza. Učešće političara poput Žordana Bardela, Milorada Dodika i Hermana Terča viđeno je kao znak međunarodnog jedinstva i podrška Izraelu i borbi protiv antisemitizma.

Čikli je rekao da djela imaju veću težinu od riječi, ističući da su ličnosti poput Marin le Pen, čiju stranku predstavlja Žordan Bardel, pokazale zabrinutost za jevrejske zajednice. Ovaj izbor je pokazao napor organizatora da spoje otvorenost sa odgovornošću i da stvore platformu koja okuplja različite glasove. Gilad Zvik, portparol Ministarstva za dijasporu, istakao je da događaj okuplja učesnike iz različitih zemalja i političkih pozadina, sve ujedinjene njihovom posvećenošću borbi protiv antisemitizma i delegitimizacije Izraela. Ovaj pristup je viđen kao snaga konferencije jer je omogućio sveobuhvatnu razmjenu i istakao globalnu relevantnost teme.

Kulturni i simbolički naglasci

Konferenciju su upotpunili kulturni i simbolički elementi koji su učesnicima dali i intelektualne i emocionalne impulse. Uoči zvaničnog početka održana je svečana večera koja je učesnicima pružila priliku za neformalnu razmjenu i podstakla atmosferu saradnje. Prateća izložba bila je posvećena istoriji jevrejskog naroda i aktuelnim izazovima sa kojima se susreću jevrejske zajednice. Učesnici su ovu prezentaciju ocijenili kao koristan dodatak programu jer je istakla istorijsku dimenziju teme i povećala svijest o kontinuitetu jevrejskog života.

Umjetnički doprinosi, kao što su muzički nastupi, osvijetlili su kulturnu raznolikost jevrejskog života i podvukli poruku da borba protiv antisemitizma nije samo politički, već i kulturni zadatak. Herman Terč iz španskog Voka rekao je da učestvuje na konferenciji jer borba protiv antisemitizma utiče na sve i istakao da je čast biti deo ovog napora. Kulturni aspekti su na poseban način istakli hitnost teme.

Reakcije i značenje

Međunarodna konferencija o borbi protiv antisemitizma 2025 privukla je pažnju širom svijeta i viđena je kao doprinos globalnoj debati o antisemitizmu. Njemački učesnici kao što su Feliks Klajn, komesar Savezne vlade za jevrejski život i borbu protiv antisemitizma, i Folker Bek, predsjednik Njemačko-izraelskog društva, otkazali su svoje učešće. Umjesto da aktivno učestvuju u međunarodnom dijalogu i da diskusiju obogate njemačkom perspektivom, oni su se povukli. Takvo povlačenje ograničava mogućnost da se utiče na oblikovanje debate i da se konstruktivno doprinese sopstvenim stanovištima – pitanje koje posebno pogađa Njemačku zbog njene istorije i odgovornosti.

Posebna pažnja posvećena je Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, jer je njegovo učešće na konferenciji izazvalo pometnju. U martu 2025. godine, bosanski tužioci izdali su naloge za hapšenje Dodika i još dvojice zvaničnika Republike Srpske pod optužbom za „antiustavno ponašanje“ – optužba povezana sa Dodikovim nastojanjima da dobije autonomiju Republike Srpske. Uprkos ovoj pravnoj situaciji, Dodik je otputovao u Jerusalim kako bi prisustvovao konferenciji i izrazio podršku Izraelu i borbi protiv antisemitizma. Neki učesnici su njegovo učešće vidjeli kao pokazatelj istorijske veze između Srba i Jevreja, na osnovu zajedničkih iskustava iz prošlosti. Sam Dodik je u intervjuima rekao da ne vidi kontradikciju između svoje posvećenosti Republici Srpskoj i posvećenosti borbi protiv antisemitizma, ali oboje vidi kao dio svog rada. Tokom svog boravka u Izraelu, on je sve vrijeme boravio na konferenciji i učestvovao u svim događajima.

Istorijska veza Srba i Jevreja

Dodik je u ekskluzivnom intervjuu za Jerusalim Post u njegovoj kancelariji u Jerusalimu 26. marta 2025. godine istakao svoje stavove o antisemitizmu i paralelama između Srba i Jevreja. On je objasnio da su Srbi i Jevreji zajedno patili i da su znali šta znači biti gađan, da im se prekroji istorija i da budu krivi za sve. On je ukazao na ovu istorijsku povezanost dva naroda i jasno stavio do znanja da su ta iskustva motivisala njegovo učešće na konferenciji.

Svoje je u intervjuu iznio i Dodik

On je optužio bošnjačko rukovodstvo u Sarajevu za promociju islamističkog uticaja i tvrdio da je prestonica bila centar iranske aktivnosti tokom rata u BiH 1990-ih, sa vezama sa globalnim terorizmom. On je napomenuo da su u Sarajevu "palestinske" zastave projektovane na zgradama, dok je u Banjaluci podignuta izraelska zastava kako bi se podvukao kontrast između Republike Srpske i drugih dijelova Bosne. On je za Jerusalem Post rekao da je došao u Izrael da govori protiv antisemitizma.

U intervjuu je rekao da Zapad želi da im nametne liberalne vrijednosti koje nemaju nikakve veze sa njihovom istorijom ili identitetom. On je ukazao na svoju podršku Donaldu Trampu i sankcijama koje mu je uvela Obamina administracija 2017. godine, opisujući ih kao političku kaznu za njegov stav. Njegovo putovanje u Izrael i intervju sa Jerusalimom

Objave su bile dio njegovog pokušaja da svoju poruku usmjeri međunarodnoj publici, posebno jevrejskoj - odluka koja je uznemirila i njegove pristalice i njegove kritičare.

Antisemitizam je "bolest"

Ministar Chikli je naglasio da je konferencija dobila široku podršku i da su diskusije vođene sa dubinom, strašću i odlučnošću. Otkazivanje nekih učesnika nije moglo da utiče na uspjeh događaja, jer su prisutni govornici i učesnici poslali snažan znak solidarnosti. Netanjahu je u svom govoru istakao da je antisemitizam „bolest“ koja prijeti svim civilizovanim društvima. On je povukao paralelu sa periodom prije Holokausta, ali je istakao razliku u tome što Jevreji danas imaju vojsku da se brane. On je ukazao na nedavne uspjehe Izraela protiv Hamasa, Hezbolaha i drugih pretnji i naglasio da je zemlja postala jača uprkos napadima od 7. oktobra 2023. On je objasnio da su oni pokazali da Izrael nije paukova mreža koja se lako može pomesti i podvukao značaj međunarodne podrške.

Žordan Bardel je izrazio da njegov Pokret predstavlja najbolji štit za svoje jevrejske sugrađane i pozvao je na pojačanu saradnju između Francuske i Izraela, na osnovu definicije Međunarodne alijanse za sećanje na holokaust (IHӔ). On je istakao da njegovo učešće ima simbolično značenje i da u vrijeme kada je antijevrejska mržnja ponovo buknula, njihovi narodi moraju ujediniti svoje glasove. Istoričar Gadi Taub je podržao ove stavove i naglasio potrebu da se ojača cionizam kao kamen temeljac jevrejskog identiteta, dok je Horacio Kartes upozorio da ćutanje pred antisemitizmom nije neutralnost već saučesništvo.

Konferencija je označila još jedan korak u ulozi Izraela u globalnoj borbi protiv antisemitizma. To je pružilo priliku da se stvore nova partnerstva i skrene pažnja na prijetnje sa kojima se suočavaju jevrejske zajednice širom svijeta. Organizatori su naglasili da događaj nije zamišljen kao jednokratan događaj, već kao početak drugih inicijativa koje su osmišljene da održe zamah započet u Jerusalimu.

„Međunarodna konferencija o borbi protiv antisemitizma 2025“ smatra se polaznom tačkom za dugoročnu, prekograničnu saradnju. Razgovori započeti u Jerusalimu treba da dovedu do konkretnih političkih i društvenih mjera koje će na održiv način smanjiti antisemitizam. Organizatori planiraju da dokumentuju rezultate konferencije u detaljnim izveštajima i akcionim planovima koji će biti podijeljeni međunarodnim partnerima radi promovisanja implementacije ideja o kojima se razgovaralo. Ovi dokumenti imaju za cilj da služe kao osnova za razvoj obrazovnih programa, politika i društvenih inicijativa koje se mogu primijeniti širom svijeta.

Učesnici i posmatrači su uvjereni da takvi događaji mogu podići svijest i doprinijeti smanjenju antisemitskih incidenata. Konferencija je bila više od sastanka – bila je to znak odlučnosti da se zajedno i udruženim snagama borimo protiv antisemitizma. Ona je podvukla da je ova borba globalni zadatak koji povezuje političke, kulturne i geografske granice i stavlja humanost u centar. Zamah postignut u Jerusalimu mogao bi utrti put sigurnijoj i pravednijoj budućnosti u kojoj jevrejski život može napredovati širom svijeta.

Pratite nas i putem Vibera