Tanasković je istakao da prevashodno misli na SAD, Veliku Britaniju, Njemačku, a tek nešto manje izraženo, tu je i Francuska sa svojim satelitima u EU.

On je objasnio da je pravna argumentacija Republike Srpske za vraćanje nadležnosti vrlo ozbiljna, dok Bošnjaci stalno traže neka carstva da ih štite, jer sami ne mogu napraviti državu. Zato, dodao je stalno govore o ratu, jer misle da će neko kako bi spriječio neki rat, disciplinovati Srbe.

"Mora se veoma oštro i argumentovano ići protiv teze da su Srbi ratnički narod, da je to u njihovoj prirodu i razumiju samo jezik sile", rekao je Tanasković na tribini "Republika Srpska – vraćanje otetih ustavnih nadležnosti".

On istakao da se akcenat se, u zavisnosti od aktuelne procjene regionalnih i međunarodnih okolnosti i odnosa snaga, u datoj fazi djelovanja stavlja na određeni vid pritiska ili nasilja ili na kombinaciju više vidova.

U odnosu na Republiku Srpsku od završetka rata, tokom kojeg se takozvana "međunarodna zajednica" i vojno jednostrano angažovala, sve vrijeme se, kaže Tanasković, naročito sistematski, primjenjuju pravni i propagandno-medijski vidovi nasilja, praćeni političkim i diplomatskim legitimizovanjem koraka i mjera koje se preduzimaju, a smišljeno se računa i na dugoročnije ekonomske posljedice ovih aktivnosti.

Činjenica da Dejtonskim sporazumom objektivno nisu mogle biti anticipirane i razrađene sve dimenzije funkcionisanja specifične državne tvorevine koja je njime uspostavljena, zloupotrebljena je, ocjenjuje Tanasković, za nametanje odluka, uvođenje institucija i prenos ovlaštenja sa entiteta na centralnu vlast.

"Time nije samo ustavno, funkcionalno, konstruktivno i dogovorno dograđivana struktura `dejtonske BiH`, već su i nedopustivo relativizovani i obesnaženi noseći principi i sistemski temelji na kojima ona, kao atipična politička zajednica triju konstitutivnih naroda, počiva", rekao je Tanasković.

Tanasković kaže da će biti pravno i politikološki zanimljivo analizirati primijenjeni mehanizam prokrijumčarenih i proizvoljnih odluka, njihovog nametanja i kažnjavanja nepoćudnih, kojim bi se jedna postkonfliktna i potencijalno "prokonfliktna" dvoentitetska i tronacionalna državna zajednica prevela u unitarnu državu.

Ali, dodaje, u ovom trenutku najvažnije da se taj proces zaustavi, a njegovi učinci preispitaju i do moguće mjere legalnim putem ponište, u protivnom, "dejtonska BiH" nema izgledniju perspektivu, a BiH kao država nikakvu.

Direktor beogradskog Instituta za evropske studije Miša Đurković je za inicijativu Republike Srpske o vraćanju nadležnosti rekao da bi bila uspješna da je potrebna adekvatna međunarodna podrška, ali i podrška iz srpskih zemalja, te obnova unutrašnjeg koncenzusa u samoj Srpskoj.

On je ukazao da u centralnim zvaničnim medijma u Srbiji nedostaje podrška Srpskoj i njenoj inicijativi, te naglasio značaj identitetskog i strateškog objedinjavanja srpskih prostora, koje ne postoji u mjeri u kojoj treba, te da bi srpsko jedinstvo moglo svima da pomogne, posebno Republici Srpskoj.

Analitičar Milomir Stepić je ocijenio da će Republika Srpska i BiH da promijene uloge i da će sudbina "prazne ljušture", namijenjena Srpskoj, zadesiti BiH, te da će sukcesivnim vraćanjem nadležnosti sve biti vraćeno na "dejtonsko podešavanje", što je uostalom i nedvosmisleno bilo predviđeno slovom Dejtonsko-pariskog sporazuma i njenog ustava, šta je potpis stavio i "otac /instant/ nacije" Alija Izetbegović

Stepić je istakao da se u kolektivnu srpsku svijest mora vratiti stav da su "badenterovske granice" i "nezavisna Bosna" bili srpska iznudica i minimum, te da se to /geo/politički treba valorizovati.

"Stoga, ne bi trebalo da začudi ako se muslimanski politički prvaci i njihovi strani sponzori, a ne Banjaluka, jednog ne baš tako dalekog dana budu pozivali na takozvani izvorni Dejton. A u sarajevskoj čaršiji se tada sa nostalgijom prisjete onog grafita `Potpiši Alija nekʼ je kʼo avlija`", rekao je Stepić.

Politikolog iz Beograda Aleksandar Pavić istakao je da su zapadne sile odgovorne za novu krizu u BiH, te da su, osim dvodecenijskog, nelegitimnog derogiranja izvornog Dejtona od raznih, isključivo zapadnih visokih predstavnika, upravo ovogodišnji potezi i stavovi političkog Zapada u BiH poslužili kao okidač najnovije krize u BiH.

Pavić je rekao da Republika Srpska poseže isključivo za legalnim i legalističkim sredstvima, te ukazao na poruke iz Srpske da se neće braniti, čak i ako bude napadnuta.

On je dodao da je sadašnja situacija isključivo indukovana spolja, u nekim zapadnim centrima moći da se napravi nova blokovska podjela Evrope, i oni koji ne žele da učestuvju u tome su označeni kao agresori i to uključuje i srpski narod i rukovodstvo Srpske.

"Novo je da u Srpskoj neće biti tonova popuštanja i odustajanja od zahtjeva", rekao je Pavić, koji smatra da politički Zapad pokušava da vrati sat u devdesete i vrijeme jednopolarnog svijeta, kada su zapadne prestonice diktirale uslove ostatku svijeta

(Foto: Srna)