Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan izjavio je večeras da niko nikada neće uhapsiti predsjednika Srpske zato što je obavljao svoj ustavni posao.
"Predsjednik Republike Srpske je samo radio svoju ustavnu zadaću, a MUP Srpske štiti ustavni poredak i ustavne institucije Republike Srpske", rekao je Karan.
On je istakao da je postupak koji se vodi pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Srpske klasičan primjer rušenja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH.
"Sudi se predsjedniku Republike Srpske za nešto što nije krivično djelo, a koje je kao takvo ustanovio neko ko ne može donijeti zakon, a pogotovo izmjene Krivičnog zakona BiH. Ovo je ustavnopravno nasilje", rekao je Karan za RTRS.
Da je BiH normalna zemlja i da ima normalne pravosudne institucije, kaže Karan, onda bi bio uhapšen Kristijan Šmit ne zato što radi na crno, već zato što svojim djelovanjem ruši ustavni poredak i postaje glavni faktor nestabilnosti i narušavanja bezbjednosti u BiH.
Govoreći o situaciji u BiH 28 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Karan je rekao da u BiH i dalje postoji kontinuitet razgradnje tog sporazuma.
"Nasilnim putem, uz pomoć međunarodne zajednice i Kancelarije OHR-a, svih visokih predstavnika i onih koji to nisu, ruši se dejtonska BiH, a to je vrlo opasan proces. Zbog dalje tendencije tog rušenja, budućnost BiH u ovom ustavnopravnom i političkom smislu nije izvjesna", rekao je Karan.
On je naveo da dejtonski Ustav nije promijenjen, osim Amandmana jedan o Brčko distriktu, ali dav je njegova stvarnost drastično promijenjena na silu neustavnim i nepravnim putem.
Karan je ukazao da je konceptualna ključna razlika u poimanju cjeline Dejtonskog sporazuma i današnje BiH u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ najvidljivija na proslavi 25. novembra Dana ZAVNOBIH-a kojeg u FBiH oblježavaju kao takozvani dan državnosti, dok se u Srpskoj slavi 21. novembar - Dan Dejtonskog sporazuma.
"Konceptualna razlika se odnosi u tome da se tamo negdje smatra da postoji kontinuitet Socijalističke Republike BiH, dok mi u Republici Srpskoj smatramo da je raspadom bivše Jugoslavije nastala BiH kao nova država koja je prvi put dobila svoju državnost 21. novembra 1995. godine", istakao je Karan.
On je rekao da je punu državnost BiH dala Republika Srpska dajući joj dio svog unutrašnjeg suvereniteta u korist spoljnog suvereniteta, ističući da današnja BiH ima isključivo međunarodni spoljni suverenitet kao složena federalna zajednica, dok su Srpska i FBiH, kao federalne jedinice, dobile međunarodno priznanje koje nosi puni unutrašnji subjektivitet i suverenitet.
"ZAVNOBIH ne može biti kontinuitet BiH, Socijalistička Republika BiH se raspala. Na bazi toga i prava na samoopredjeljenje je nastala Republika Srpska", pojasnio je Karan.
On je rekao da su u procesu silnog, nezakonitog i nedejtonskog prenošenja i otimanja nadležnosti Republike Srpske htjeli oteti i njenu policiju koja je ključni stub Srpske, a sada spremaju posljednji udar na otimanje imovine.
"Snaga institucija Republike Srpske nije tada to dozvolila, a neće ni danas ni sutra", poručio je Karan.
