Kasipović je istakao da su realnosti nametnule potrebu definisanja novih krivičnih djela, ali i strože sankcionisanje već propisanih.

"Sagledavajući teške posljedice koje nasilje na društvenim mrežama može imati, kao i iskazani interes i osudu javnosti, Ministarstvo pravde, kao obrađivač Krivičnog zakonika ima obavezu da norme koje se odnose na neovlašteno fotografisanje i snimanje procijeni i predloži izmjenu zakonodavstva kako bi bile onemogućene slične situacije, a izvršioci kažnjeni", naglasio je Kasipović.

On je rekao da će biti razmatrano i pooštreno sankcionisanje kod ovih krivičnih djela, posebno u slučaju ako se internet nasilje vrši prema mlađim licima ili ako je zbog internet nasilja nastupila smrtna ili druga teža posljedica.

Kasipović je naveo da će u tom smislu ministar pravde informisati Vladu Republike Srpske o zakonskim rješenjima koja se primjenjuju u pravosuđu Srpske, kao i rješenjima koja mogu unaprijediti sistem.

Prema njegovim rječima, u rješenjima na kojima se radi i koja će biti predložena Vladi Republike Srpske, Ministarstvo će se rukovoditi prije svega zaštitom prava naroda i građana Republike Srpske.

Kasipović je naglasio da se predlaganjem Krivičnog zakonika Republike Srpske stvaraju mogućnosti za funkcionisanje pravne države i istakao da će Ministarstvo pravde Srpske predložiti izmjene ne samo Krivičnog zakonika, nego i niza drugih zakona koje su neophodne za potpunu primjenu.

"Prijedlozi ovih zakona u svakom slučaju će biti dostupni za stručnu raspravu svim zainteresovanim licima, kao i naučnim i stručnim institucijama s ciljem što boljeg obezbjeđenja vladavine prava u Republici Srpskoj", rekao je Kasipović.

On je podsjetio da je Krivični zakonik Republike Srpske u vrijeme usvajanja od stručne javnosti u regionu ocijenjen izvanrednim, te da je uvođenje krivičnih djela protiv časti i ugleda, odnosno krivičnog djela klevete i uvrede, bilo razmatrano i prilikom izrade Krivičnog zakonika 2017. godine s obzirom na to da takva krivična djela imaju sve zemlje u okruženju, pa i zemlje članice EU.

"Ministarstvo pravde, kao obrađivač je, uvažavajući sve razloge koji su tada izneseni, bilo stava da je preuranjeno za propisivanje tih djela, ali je ostavljen prostor da se ta krivična djela, s obzirom na vrijednosti koje se štite propišu u narednom periodu", naveo je Kasipović.

On je istakao da je Ministarstvo pravde Republike Srpske otvoreno za saradnju i poboljšanje krivično-pravnih normi sa svim subjektima koji mogu dati doprinos poboljšanju, a naročito sa profesionalnom zajednicom kao što je bilo do sada i udruženjima novinara, a na osnovu rješenja u uporednim zakonodavstvima, poštujući dejtonsko uređenje BiH i Ustav Srpske.

Kasipović je naveo da je Ministarstvo pravde Srpske i do sada analiziralo primjenu krivičnog zakonodavstva i predlagalo izmjene kao što su bile uvođenje kazne doživotnog zatvora.

"Ministarstvo pravde razumije da predložena zakonska rješenja neće izazvati opšte zadovoljstvo svih u Republici Srpskoj, ali to istovremeno znači i da ta rješenja imaju priliku biti dobra za sve narode i građane Republike Srpske", rekao je Kasipović.

Navodeći da se razvoj digitalnih tehnologija može smatrati jednim od najvećih dostignuća danas čijim je korištenjem olakšana i intenzivirana komunikacija među ljudima, a kreativno i kritičko korištenje informacija pomoglo je u rješavanju mnogih problema, Kasipović je istakao da se, uprkos napretku u razvoju društvenih mreža, sve češće dešava nasilje u njihovom korištenju.

"Sve češće društvene mreže se koriste sa namjerom da se osoba na koju je nasilje usmjereno povrijedi, ponizi ili uznemiri, nerijetko se podstiče i grupna mržnja, uznemiravanje, praćenje, urušavanje privatnosti, vrijeđanje na bilo kojoj osnovi, kao i širenje neprimjerenih i uvredljivih komentara ili snimaka na račun druge osobe", naveo je Kasipović.

On je u tom kontekstu naveo i posljednja dešavanja kada je mladi čovjek sebi oduzeo život zbog ismijavanja na društvenim mrežama i nemogućnosti da se izbori sa pritiscima i negativnim komentarima.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik zatražio je da budu pripremljeni zakoni o sprečavanju širenja lažnih vijesti, o sprečavanju jezika mržnje, o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona s uvođenjem klevete i uvrede, te proširenju krivičnih djela protiv ustavnog poretka.