Golićeva je navela da se Zakon upućuje na zajedničku komisiju Narodne skupštine Srpske i Vijeća naroda Srpske da bi se pokušali usaglasiti stavovi.

"Ukoliko se ne postigne dogovor na zajedničkoj komisiji, tada ide pred Ustavni sud Republike Srpske, koji će donijeti konačnu odluku po ovom pitanju", istakla je Golićeva za Srnu.

Ona je podsjetila da je od konstituisanja Vijeća naroda Srpske, koji je, kako kaže, nametnuta kategorija od visokog predstavnika u BiH, do novembra 2022. godine upućen 161 zahtjev za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa protiv akata koje je Narodna skupština Srpske usvajala.

"Od te 161 pokrenute inicijative Ustavni sud je odlučio da je samo u devet slučajeva postojala opravdana inicijativa da se predlagaču vrate određena zakonska rješenja. Ovo najbolje govori kolike su bile zloupotrebe u tim pojedinim prethodnim sazivima Vijeća naroda", navela je Golićeva.

Golićeva smatra da je potrebno precizno redefinisati na šta se može pokrenuti vitalni nacionalni interes.

"U nekim eventualnim promjenama Ustava treba precizirati odredbe šta znači vitalni nacionalni interes bilo kog naroda i zašto se može uputiti inicijativa i donijeti određene odluke kada je u pitanju to pokretanje", navela je Golićeva.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. decembra po hitnom postupku Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, kojim se uređuje svojina koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Razlozi za donošenje ovog zakona proizlaze iz činjenice da je Ustavom BiH izvršena podjela javne vlasti entiteta i institucija BiH, a Ustavom Republike Srpske propisano je da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, ali da nije donesen zakon koji precizno definiše nepokretnu imovinu koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.