"Sjećajući se strahota Holokausta, opominjemo se da iza svega što je zastrašujuće učinjeno kroz istoriju, ne stoji neka nematerijalna, bezoblična, nevidljiva sila", rekao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, iza monstruoznih zločina koji su se desili u Drugom svjetskom ratu, stoje konkretni ljudi, običan mali čovjek koji je pokazao kakvi mogu biti plodovi krivog učenja, mržnje, bezrezervne volje za moći i neodupiranja nepravdi i zlu - prepuštanja totalitarizmu, diktaturi, šovinizmu i netoleranciji.

Krivokapić smatra da je lijek za "prevenciju" svega toga empatija, solidarnost, inkluzivnost i dijalog, razumijevanje drugog i drugačijeg, pažljivo kreiranje školskih sadržaja, medijska promocija i afirmacija humanosti i altruizma, kao i građanski aktivizam čiji je cilj širenje ideja slobodnog i zdravog društva.

Generalna skupština UN je 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta 27. januara, kada su jedinice Sovjetske armije 1945. godine oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor - Aušvic.

Taj dan se posebno obilježava u evropskim zemljama u kojim je tokom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 miliona ljudi, među kojima gotovo 31 milion civila.