Srbi su bili nosioci antifašizma u bivšoj Jugoslaviji, a promijenjeni nazivi ulica i škola u Federaciji BiH /FBiH/, koje su nosile imena srpskih antifašista, najbolji su pokazatelj kako se u tom entitetu odnose prema tekovinama Drugog svjetskog rata, izjavio je profesor Goran Latinović.
Povodom navoda o tome da članovi Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića namjeravaju da u Mrkonjić Gradu "proslave" takozvani i nepostojeći dan državnosti 25. novembar, Latinović je naveo da su Srbi činili većinu učesnika Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH /ZAVNOBiH/, odnosno 108 od ukupno 172 vijećnika, što čini 63 odsto.
- Hrvatski i muslimanski separatisti su rušili Jugoslaviju devedesetih godina 20. vijeka, odnosno borili su se protiv tekovina Narodnoslobodilačkog rata, AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, a neki njihovi politički predstavnici u FBiH slave zasjedanje ZAVNOBiH-a i odluke koje su donesene 25. novembra 1943. kao tzv. "dan državnosti BiH" - napomenuo je Latinović, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
On je dodao da je u Sarajevu promijenjen naziv ulice koja je nosila ime po doktoru Vojislavu Đedi Kecmanoviću, predsjedniku ZAVNOBiH-a, da bi dobila ime po jednom pripadniku paravojnih muslimanskih formacija iz devedesetih godina 20. vijeka.
Promijenjeni su nazivi mnogih ulica i škola koje su se zvale po srpskim partizanima i antifašistima iz Drugog svjetskog rata, kako u Sarajevu tako i u drugim gradovima u FBiH.
- To je najbolji pokazatelj kako se u FBiH odnose prema tekovinama Drugog svjetskog rata, tj. prema antifašizmu. U osnovi nametanja 25. novembra kao tzv. "dana državnosti BiH" nalazi se neugasiva antidejtonska težnja velikobošnjačke politike da, pod maskom izgradnje tzv. "građanske" države bude ukinuta Republika Srpska i stvorena unitarna BiH u kojoj će vremenom nestati Srbi - rekao je Latinović.
On je dodao da uz sve to treba imati u vidu da ZAVNOBiH, kao organ revolucije, odnosno nasilne promjene vlasti i društvenog poretka, nije imao nikakav legitimitet, jer njegove vijećnike narod nije birao na demokratskim izborima, tako da ni odluke koje je donio nisu imale demokratsko uporište.
Stoga je, kaže on, Narodna skupština Republike Srpske dobro postupila kad je u Mrkonjić Gradu 1993. godine poništila te odluke.
On je naveo da su Srbi činili većinu pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.
- Treba posebno naglasiti da Srbi čine čak 78 odsto svih partizana sa teritorije današnje BiH koji su poginuli tokom Narodnooslobodalačkog rata od 1941. do 1945, muslimani oko 16 odsto, a Hrvati oko pet odsto - rekao je Latinović.
Većina muslimana i Hrvata sa teritorije današnje BiH koji su učestvovali u Drugom svjetskom ratu, podsjetio je Latinović, bili su u oružanim snagama NDH i borili se protiv Srba, kao Hitlerovi saveznici.
Latinović je rekao da su Srbi podigli ustanak 1941. godine koji je planuo na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, jer je ova fašistička tvorevina, koju je prihvatila i podržala velika većina Hrvata i muslimana, sprovodila genocid nad srpskim narodom.
- Hrvatsko i muslimansko stanovništvo nije bilo izloženo genocidu, niti bilo kakvom progonu u NDH, pa nije ni imalo razloga da diže na ustanak i bori se za opstanak. Izuzetak čine tek pojedinci, koji su bili članovi Komunističke partije Jugoslavije, koja je u jednom trenutku preuzela vođenje srpskim ustankom i oslobodilačkim ratom - rekao je Latinović.